U Osnovnom sudu će se danas održati ročište, nakon što je Viši sud vratio na ponovni postupak predmet po tužbi penzionera

U Osnovnom sudu danas će biti održano ročište povodom tužbe penzionera Kombinata aluminijuma, koji od 2016. godine čekaju da im Vlada isplati otpremnine shodno Zakonu o isplati otpremnina za bivše radnike KAP-a. Osnovni sud je već jednom donio presudu u korist penzionera, ali je Viši sud vratio presudu na ponovni postupak, nakon što je Ustavni sud ukinuo pomenuti zakon, koji je usvojen većinom u Skupštini.
Povodom ročišta penzioneri će se okupiti ispred Osnovnog suda, dok će se u srijedu, 24. oktobra okupiti ispred Skupštine kada će biti Premijerski sat, najavio je član pregovaračkog tima penzionera Nikola Raković. On se u ime pregovaračkog tima osvrnuo na sve kroz šta su penzioneri prošli, otkako su 2013. godine morali da napuste KAP zbog uvođenja stečaja. Najviše se dotakao odluke Ustavnog suda kojom je ukinut Zakon o isplati otpremnina.
– Nejasna je tvrdnja kojom je potkrijepljeno pitanje ustavnosti samog zakona, a kojom se ističe da je predmetni zakon diskriminatorski u odnosu na sve zaposlene kojima je radni odnos prestao usled stečaja. Odredbe predmetnog zakona ne zabranjuju isplate otpremnina radnicima kojima je prestao radni odnos usled stečaja već upravo potvrđuje prava radnika KAP-a koji su usled stečaja ostvarili pravo na penziju u 2013. godini. Zakon je bilo lako primijeniti saglasno zabrani retroaktivne primjene propisa i da isti nije diskriminatorski već je pravno sredstvo koje bivšim radnicima KAP-a, prinudno penzionisanim 2013. godine, daje mogućnost ostvarivanja Ustavom zagarantovanih prava i na taj način eliminiše diskriminaciju na nivou KAP-a jer su svi prije, a i poslije nas dobili otpremnine i ostvarili penzije. Isto tako eliminiše diskriminaciju i na nivou drugih privrednih društava, primjer Brodogradilište „Bijela” u koje je uveden stečaj, a radnici penzionisani i dobili otpremnine po odluci resornog ministarstva saobraćaja na čijem je čelu bio Ivan Brajović, što nam je izuzetno drago. Ovaj dokaz je imao Ustavni sud prilikom donošenja odluke u vezi sa našim zakonom – kazao je Raković.
Podsjetio je da je u prethodnom periodu nesprovođenje Zakona o izmirenju obaveza prema bivšim radnicima KAP-a od strane Vlade obrazlagano nemogućnošću njegove primjene, a to je u stvari bila blokada primjene predmetnog zakona nekim navodno naknadnim socijalnim programom iz 2014. godine koji po tome dobija veću pravnu snagu od samog zakona, što je pravni nonsens.
– Ovdje se radi o pravno neregularnom aktu gdje bi svako ko se na njega poziva ili ga primjenjuje u postupku trebalo krivično da odgovara, jer nije bio ni na dnevnom redu Vlade, a kamoli da je na Vladi i usvojen. Iz tih razloga nema ni djelovodni broj ni pečat i potpis. Umjesto da Vlada na osnovu svojih Ustavom i zakonom definisanih ingerencija kao izvršna vlast realizuje naš zakon koji je donijela Skupština, ona se upušta u razmatranje i ocjene o primjenjivosti našeg zakona iz kojih razloga se na najgrublji način krši ustavno načelo o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, te da se u konkretnom podriva načelo pravne sigurnosti i jednakosti građana pred zakonom. Smatramo da je proces kod Ustavnog suda pokrenut kako bi se prekinuo sudski proces realizacije našeg zakona pred redovnim sudovima – rekao je Raković.
Dodao je da ne dovode u pitanje nadležnost Ustavnog suda, ali da se u njihovom slučaju odluka o ukidanju zakona, kojim im je regulisana isplata otpremnina što se vidi iz obrazloženja, temelji na „zakonom definisanoj diskriminaciji”, kako u našim zakonima, tako i međunarodnim zakonima i Konvenciji o ljudskim pravima.
– Molimo sudije Ustavnog suda da javno iznesu koji su to argumenti, činjenice i dokazi uzeti u obzir na osnovu kojih su donijeli odluku o ukidanju našeg zakona. Ne interesuje nas bilo koja druga motivisanost sudija Ustavnog suda, sem prava, zbog čega tražimo javno obraćanje sudija. Ovo iz razloga što su sudije u Ustavnom sudu imale valjanu dokumentaciju kojom se potvrđuje da su na nivou KAP-a svi dobili otpremnine i penzije i prije i poslije našeg penzionisanja, kao i dokaz o stečaju u Brodogradilištu Bijela iz kojeg se vidi da su radnici ove kompanije dobili otpremnine prilikom odlaska u penziju. Sve gore navedeno je upućivalo da zakon nije diskriminatorski i na osnovu kojih dokaza je trebalo da donesu valjanu odluku – istakao je Raković.D.M.

Najveći broj otpremnina isplaćen kroz odluke Vlade
Raković pita i zašto predsjednici Sindikata Prerade i Kovačnice nijesu regulisali isplatu otpremnina preko ovog zakona i time rekli da zakon nije diskriminatorski, već su podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti.
– Svi zakoni u Crnoj Gori doneseni su ad hok, pa tako i naš leks specijalis, a 90 odsto otpremnina je regulisano odlukama Vlade. Tim prije, realizacija našeg zakona je trebalo da bude regulisana – zaključio je Raković.