Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je u Njujorku da ga najviše interesuje da, u okviru zasjedanja Generalne skupštine UN, razgovara sa zemljama koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova o tome da preispitaju svoju odluku. Komentarišući prisustvo prištinske delegacije u zgradi UN, Dačić je rekao da „oni nijesu tu, oni su po ćoškovima, po hoklicama, jer oni nijesu članovi UN i nemaju iste propusnice, kao i članovi UN”. Kako je objasnio, prištinska delegacija se prijavila preko Odjeljenja UN za mirovne operacije i tako dobila propusnice, uz koje, međutim, ne mogu da uđu u sale na sastanke.
– Oni to rade svake godine, to je zloupotreba tog statusa, ali džabe im. Mislim da su svi prozreli o čemu se tu radi, da svi imaju u vidu da su napravili strašnu grešku kad su priznali Kosovo, i da se mnogi od njih danas kaju zbog toga i razmišljaju o povlačenju priznanja – rekao je Dačić.
Premijerka Srbije Ana Brnabić se na trenutak u zgradi UN u Njujorku srela sa ministrom u vladi privremenih institucija Prištine Bedžetom Pacolijem i upitala ga od koga je dobio dozvolu da boravi u Svjetskoj organizaciji. Pacoli je prišao premijerki Srbije dok je davala izjave medijima i rukovao se s njom. Dok su se rukovali, premijerka ga je pitala od koga je dobio dozvolu da boravi u UN.
– Vašu dozvolu sam dobio – rekao je Pacoli na srpskom, na šta je Ana Brnabić odgovorila: „Nije moja, da ste pitali mene...” Pacoli je potom prokomentarisao: „Ovo je gospođa koju uvažavamo jako puno”, nakon čega je premijerka Srbije otišla. Brnabićeva je govorila u Njujorku na visokom skupu „Akcija za mir posvećenom mirovnim operacijama, u organizaciji generalnog sekretara UN.
– Srbija snažno podržava napore UN u očuvanju mira i bezbjednosti. Od ključnog značaja za našu zemlju je očuvanje stabilnosti na Kosovu i Metohiji, te da je stoga važno nesmanjeno prisustvo Unmika, bez promjene mandata, u našoj južnoj pokrajini – izjavila je Brnabićeva. Istakla je da je za Srbiju veoma važno i to što je jedna od misija UN, Unmik, uspostavljena Rezolucijom SB UN 1244, na njenoj teritoriji.
O problemu KiM progovorio je i prvi EU posrednik u dijalogu Robert Kuper upozoravajući da se ne bi smjele „brzo i konačno” zauzimati strane kada je riječ o idejama koje su se pojavile u cilju rješavanja sveobuhvatnih odnosa Beograda i Prištine. Kuper je u svom tekstu za Evropski savjet za spoljne odnose pozvao na davanje „prvenstva i vremena” u donošenju odluka upravo stranama na koje se ta rješenja i odnose. Robert Kuper, kao prvi EU posrednik u dijalogu Beograda i Prištine, u periodu od 2011. do 2012. godine, ocjenjuje da su razgovori lidera Srbije i Kosova o pronalaženju kompromisa oko postojećeg problema granica izazvali različite stavove: od onih da će promjena granica dovesti do rata, do onih da je to način za stvaranje mira. Kuper naglašava da su u pitanju još nedefinisane ideje, koje moraju tek da postanu predlozi, koji će doći od strane onih na koje će to imati najviše uticaja.
– Hajde da prekinemo stare navike na Balkanu jednom i ne zauzimamo strane prije nego što saznamo šta je predloženo. Hajde da čujemo mišljenja sa svih strana, naročito onih na terenu, a tek onda donosimo svoje mišljenje, imajući u vidu da na kraju naše mišljenje nije to koje je presudno – poručio je Kuper.
Podsjetio je na Helsinšku deklaraciju koja je, kako kaže, jasna kada su teritorijalni integritet i nepovredivost granica u pitanju, ali i uključuje izuzeće kada se radi o promjeni u skladu sa međunarodnim zakonom. Kuper zaključuje da je potrebno vrijeme, jer će uključivati i kompromise strana u dijalogu i iznalaženje izbalansiranih paketa gdje bi obje strane bile na dobitku.
M.Nj.

Tačija, Haradinaja i Pacolija nijesu pozvali

Prištinska delegacija, koju čine Hašim Tači, Ramuš Haradinaj i Bedžet Pacoli, nije dobila poziv za sjednicu Generalne skupštine UN, izjavila je portparolka UN Eri Kaneko i dodala da predstavnici privremenih vlasti u Prištini u Njujorku borave u privatnoj posjeti.
– Oni zvanično nijesu pozvani, razlozi su poznati, i u Njujorku mogu biti samo privatno – rekla je Eri Kaneko, demantujući na taj način informaciju prištinske televizije Klan Kosova, koja je javila da Tači učestvuje u radu Generalne skupštine.
Kako je prenijela prištinska Bota sot, Kaneko je objasnila da u radu Generalne skupštine učestvuju predstavnici država članica UN po pozivu, a u raspravi na visokom nivou mogu govoriti samo predstavnici država članica i stalnih posmatrača.
Precizirala je da Priština nema ni status stalnog posmatrača u UN, već da su to samo Vatikan i Palestina.
To sada praktično objašnjava i zašto niko iz prištinske delegacije nije bio na večeri koju je za učesnike Generalne skupštine prvog dana zasjedanja priredio američki predsjednik Donald Tramp.
U Prištini je ranije najavljivano da će se Tači, tokom zasjedanja Generalne skupštine sastati sa Trampom, ali je neposredno pred njegov odlazak u Njujork iz Tačijevog kabineta rečeno da je taj susret neizvjestan i da nije potvrđen.

Sve smo zajedno planirali sa SAD

U poslednjoj fazi dijaloga Srbije i Kosova američka podrška ovom procesu je veoma bitna za postizanje konačnog i pravno-obavezujućeg sporazuma, izjavio je predsjednik Kosova Hašim Tači, u razgovoru u Njujorku sa pomoćnikom američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Vesom Mičelom. Tači je Mičelu zahvalio na „nepokolebljivoj podršci koju su SAD pružale Kosovu u svim periodima od oslobođenja do izgradnje države i sada jačanja evroatlantske perspektive”.
– SAD su naš doživotni saveznik. Sve procese smo projektovali i završili zajedno. Dakle, mi nikada nećemo skrenuti sa ovog puta. Koračaćemo zajedno prema novim izazovima koji nas čekaju – rekao je Tači.
Mičel je, kako se navodi u saopštenju, uvjerio predsjednika Kosova da će SAD nastaviti da pružaju podršku Kosovu. Na sastanku, na kome su bili i premijer Kosova Ramuš Haradinaj i prvi zamjenik premijera Bedžet Pacoli, razgovaralo se o produbljenju bilateralnih odnosa, unapređenju evroatlantske agende Kosova, procesu transformacije BSK u Vojsku Kosova kao i o poslednjoj fazi dijaloga o potpunoj normalizaciji odnosa između „Kosova” i Srbije.

Vučiću poručeno da može da „razvlači s Kosovom”

Rješenje kosovskog pitanja neće se, izgleda, dogoditi ni 2018. ili početkom 2019. uprkos želji međunarodne zajednice, pišu beogradski mediji. Iz diplomatskih izvora se navodi da polako jenjava pritisak zapadnih zemalja da se otvoreno pitanje između Srbije i Kosova što prije riješi. Diplomatski izvor iz Brisela tvrdi da je Njemačkoj i Francuskoj postalo jasno da rješenja, konačnog, kosovskog pitanja nema ni na vidiku, pa je donijeta odluka da se više ne insistira toliko na tome da se to pitanje riješi do kraja 2018. ili početkom 2019. godine. Ta poruka je došla do srpskog državnog vrha, a predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću je, prema pisanju medija, na više sastanaka rečeno da „može da rasteže s Kosovom još par godina”. Razlog za povlačenje ranijeg stava leži u tome da, kako se navodi, Priština ne želi da učini nikakav kompromis, dok su Srbija i njen predsjednik stava da se rješenje postigne kompromisom, što je postalo jasno i najuticajnijim zemljama. Konstatuje se i da administracija predsjednika Donalda Trampa neočekivano „relaksira” odnos prema Beogradu, pa se tako u samo nekoliko nedjelja od „stvar je gotova, Kosovo je nezavisna država” došlo do „Vašington se neće miješati u proces, podržaće sve što se dvije zainteresovane strane dogovore”.