Mediji u Srbiji kao skandaloznu prenose vijest da Albanci sa KiM hoće da tuže Srbiju za ratnu odštetu u visini od 22 milijarde eura. Kako piše Epoka e re, sve je više zahtjeva da se ovo skandalozno pitanje pokrene u dijalogu Beograda i Prištine, te da se Srbija tuži za nadoknadu, kako kosmetski Albanci tvrde, ratne štete. Više od 22 milijarde eura je šteta koju je izazvala Srbija na Kosovu prije i za vreme rata (1990–1999), saopštili su vladini zvaničnici i analitičari u Prištini.
– Trenutno Kosovo i Srbija ulaze u završnu fazu dijaloga, na kojem je najavljeno i zaključenje konačnog sporazuma koji bi značio normalizaciju odnosa između dvije zemlje, dok bi, prema riječima analitičara, na dnevnom redu dijaloga trebalo razgovarati o ratnoj šteti – piše Epoka e re.
Iako ovo pitanje nije na dnevnom redu razgovora u Briselu, ono je ponovo pokrenuto u bečkim pregovorima, koji su održani prije proglašenja nezavisnosti Kosova. Ali ova tema je odmah zatvorena, jer srpska strana nije prihvatila takav zahtjev.
– I sada, naravno, ako Srbija zaista želi da napusti i ostavi iza sebe politiku Slobodana Miloševića, trebalo bi da bude spremna da se očisti račune i nadoknadi ekonomsku štetu protiv privatne imovine i drugu štetu kosovskim vlastima, zbog rata do istrebljenja koji su vodili protiv Albanaca – rekao je Muhamet Mustafa, nekadašnji koordinator za ekonomske poslove pregovaračkog tima Prištine u Beču.
Predsjednik Srbije i lider naprednjaka Aleksandar Vučić izjavio je na Glavnom odboru SNS-a da je njegova politika da Srbija dosta toga sačuva na Kosovu doživjela poraz, jer Srbi više vole da izgube sve.
– Srbi više vole da plaču nad nečim što ostane daleko nego da imaju nešto u rukama – ocijenio je Vučić i dodao da je prvu rundu dobila „Srbija plakanja, a ne Srbija koja pobjeđuje”. Naveo je i da su u istom kolu Sonja Biserko, Sava Janjić i Rada Trajković i oni koji su tobože najveći nacionalisti.
Vučić je stranačkim kolegama rekao da se tokom pet godina pregovora o Kosovu suočavao sa najvećim pritiscima.
– A kada smo pokušali nešto da dobijemo, sve smo izgubili i ispustili zahvaljujući sopstvenoj neodgovornosti – istakao je lider naprednjaka, koji je po ocjenama sa ovim GO SNS počeo da se s naprednjacima bavi sobom i strankom pred „predstojeće parlamentarne izbore u kojima je KiM samo još jedna kulisa”.
Vučić je obraćajući se stranci priznao, kako je rekao, da je njegova politika u vezi sa Kosovom u Srbiji doživjela poraz. On je ponovio i da je njegov govor u Kosovskoj Mitrovici bio govor diskontinuiteta sa politikom predsjednika Slobodana Miloševića, ali da to niko nije želio da čuje, jer je regionu potrebna loša, svađalačka Srbija koja prijeti ratovima. On je rekao da mnogi akteri sa Zapada ne žele da se Srbija miješa u pitanje Kosova i da je to proizvod neodgovorne i katastrofalne politike koja je prethodila.
– Sami smo sebe izbacili iz UN, 2012. godine smo sami donijeli presudu protiv sebe (Međunarodnog suda pravde), 2011. godine smo postavili granicu na Brnjaku između Srba i Srba – rekao je Vučić. Predsjednik Srbije je obavijestio prisutne članove svoje stranke da „ima veliku bojazan” od „svega što se nadvilo nad Srbijom”, misleći na trenutnu situaciju u regionu, zbog suprotstavljenih interesa velikih sila i da niko ne može da predvidi „šta će se desiti u sledećih 15-20 dana”.
– Ne zaboravite da mnogi Srbiju smatraju remetilačkim faktorom, misleći da Srbija može da postane nečiji prijatelj kad je slaba i kada sebe unižava. „Oni” nas optužuju za sve nedaće, oni smatraju i Republiku Srpsku remetilačkim faktorom. Valjda treba da prećutimo Jasenovac i Jastrebarsko... Spreman sam da se izvinim kada smo pogriješili, ali neću da stavljam žig na čelo Srbije i moj posao je da štitim interese zemlje – rekao je Vučić. Beogradski analitičari su podijeljeni u ocjenama, pa jedni smatraju da je izjava predsjednika Vučića da je „njegova politika doživjela krah” možda priprema za prenošenje odgovornosti za neuspjeh na opoziciju, premijerku Srbije Anu Brnabić ili „nekog trećeg”, a drugi da sprema teren za „novu inicijativu koju će preduzeti, a to je lagani hod ka priznanju Kosova, u ovoj ili onoj formi.” Ocjena je i da jeste Vučićeva politika usmjerena na unutrašnje prilike zaista doživjela neuspjeh, prije svega ona koja je vođena prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Komentarišući predsjednikovu izjavu da „Srbi više vole da plaču” sociolog Darko Hajrić ocjenjuje da su opet, po Vučiću, krivi građani, a koji se, kako kaže, zapravo ništa i ne pitaju.
– Jedini pregovarač zapravo je predsjednik i on je taj koji stalno uzima na sebe svu odgovornost. Govori da pregovara sa svim mogućim faktorima, ide na sve moguće adrese, ali kad nešto ne valja na kraju smo nekako krivi mi – navodi Hajrić.
Po njemu, unutrašnjeg dijaloga o Kosovu nikada nije ni bilo. Dodaje i da je nejasno da li je došlo do zastoja u Briselu, između vlasti u Beogradu i Prištini ili na liniji sa SAD.
– Predsjednik nam je rekao, sa velikim žaljenjem, kako se sad svašta nadvija nad Srbijom. Opet nam nije rekao šta se to tačno nadvija, izuzev možda onih letećih automobila iz Kine – zaključio je Hajrić.
Ocjena analitičara je i da ta kosovska politika Vučića i vlasti nigdje nije verifikovana, a njegova ideja o razgraničenju je poražena u „potpuno neformalnim kanalima”.
Inače, ugledni francuski list „Mond” objavio je mapu na kojoj se jasno vidi linija razgraničenja između Srbije i tzv. Kosova, koju je iscrtala Francuska. Razmjenom teritorije, kako je vidi „Mond”, Srbija bi dobila četiri opštine na sjeveru KiM: Zvečan, Mitrovicu, Leposavić i Zubin Potok, dok bi Albancima pripao dio opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa. Premda u dva velika „Mondova” teksta o mogućoj razmjeni teritorija piše da je osnov za ovakvu podjelu etnički kriterijum, ostaje nejasno zašto su onda i Bujanovac i Medveđa pripali tzv. Kosovu, kad je i u jednoj i u drugoj opštini većinsko srpsko stanovništvo?! „Mond” navodi i da se američka administracija zalaže za postizanje direktnog dogovora između Beograda i Prištine, ali da situaciju komplikuju različita stanovišta Francuske i Njemačke.
– Berlin se protivi bilo kakvoj teritorijalnoj razmjeni, ali podržava buduću integraciju Srbije i Kosova u EU. S druge strane, Pariz diskretno podržava razmjenu teritorija, ali se protivi bilo kakvom daljem proširenju Unije, smatra „Mond” i citira francuskog geopolitikologa Žaka Rupnika, koji kaže da „razmjena teritorija i perspektiva integracije moraju da idu zajedno”.Prema njihovom mišljenju, predsjednik lažne države Kosovo Hašim Tači nije u stanju da omogući funkcionisanje države bez međunarodne podrške.
– Pristupanje Kosova UN blokira Rusija, a ovu zemlju ne priznaju 82 države, među kojima i čak pet članica EU – zaključuje „Mond”. Prema riječima Milovana Drecuna, predsjednika Odbora za KiM, potpuno je bespredmetno diskutovati o napisima u novinama, pa bio to i „Mond”.
– Situacija oko rješenja kosovskog problema je neizvjesna. Predsjednik Vučić je rekao da postizanje dogovora nije ni na vidiku. Zbog toga je potpuno izlišno komentarisati ono što piše „Mond” ili ono što su želje nekih zapadnih sila – podvlači Drecun.
M.Nj.

Nacionalni prioritet

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je na skupu u UN da je nacionalni prioritet Srbije postizanje političkog rješenja za pitanje Kosova i Metohije, kao i da Srbija pridaje poseban značaj djelovanju misije UN na Kosovu.
– Braneći svoj suverenitet i teritorijalni integritet, Srbija brani međunarodno pravo, Povelju UN, očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti, ali i svoj nacionalni i istorijski identitet – rekao je Dačić u obraćanju na Samitu o miru održanom u sjedištu UN u Njujorku u čast godišnjice rođenja Nelsona Mendele, uoči početka 73. zasjedanja Generalne skupštine. Dačić se založio za stalno jačanje UN i istakao da da je statusno neutralno prisustvo UNMIK-a na KiM u nesmanjenom obimu od suštinskog značaja za stabilnost i stvaranje uslova koji treba da vode u pravcu trajnog i održivog rješenja za pitanje južne srpske pokrajine. Dodao je da je Srbija iskreno posvećena miru i dijalogu koji se, uz posredovanje EU, vodi između Beograda i Prištine, kao i implementaciji postignutih dogovora. Zaključio je da je za Srbiju nesporno centralno mjesto i uloga UN u međunarodnoj zajednici.