PLAV – Novoizabrani predsjednik Opštine Plav Mirsad Barjaktarević, nakon petnaestak radnih dana, iznio je prve utiske i predočio šta je to s čim se odmah treba uhvatiti u koštac. Kako ističe, prioritet je finansijska konsolidacija, jer se nagomilao veliki dug, a loklani budžet dodatno opterećuje veliki broj zaposlenih u Opštini.
Kad je riječ o budžetu za tekuću godinu, Barjaktarević ističe da nije realan, čak je nedovoljan za isplatu bruto zarada, ali preciznije će informacije o tome znati nakon što Sekretarijat za finansije sve detaljno preispita, za šta je dao nalog.
– Što se finansija tiče, tu je stanje katastrofalno. Dugovanja Opštine, po onome što smo dosad vidjeli, iznose preko 4,5 miliona eura, s tim što nam svakodnevno pristižu fakture, izvršenja... Tu nijesam uvrstio poslednje tri plate zaposlenima, koje su isplaćene samo u neto iznosu, iako smo korisnici repro-programa. Mislim da će dug dostići i pet miliona, ali da zasad ne prejudiciram dok se ne dobije tačno stanje. Opština, zajedno sa Komunalnim preduzećem i svim ustanovama kojima je osnivač, ima oko 246 zaposlenih. Samo u zgradi Opštine ima oko 130 službenika, u Centru za kulturu oko 20, koliko i u Dnevnom centru „Lipa“, u TO Plav ima šest- sedam zaposlenih, u Službi zaštite preko 30, u Komunalnom takođe. Dakle, radi se o prevelikom broju, ali smo u zakonskoj obavezi da, zbog izglasavanja novog Zakona o lokalnoj samoupravi, uradimo nove sistematizacije – da uskladimo statut i druge akte, do 1. septembra. Malo ćemo kasniti, ali ćemo i to završiti, i pored delikatnosti i složenosti tog posla – kazao je Barjaktarević.
Istakao je da je problem i što su nezavršeni projekti za koje je država, preko Direkcije javnih radova, obezbijedila sredstva kapitalnim budžetom prije nekoliko godina.
– To su projekti rekonstrukcije i izrade Ribarske, Prnjavorske i Vojnoseljske ulice ili puta, što datira možda i iz perioda kada je prethodna garnitura preuzla vlast. Sve to moramo završavati, od eksproprijacije zemljišta, pa redom kako šta slijedi. Ja sam optimista, jer kada mi u Opštini završimo sve što je do nas, siguran sam da će i Vlada sa svoje pozicije uraditi sve što može da se ovom kraju vrati onaj ugled i sjaj koji je nekad imao, i da ovo stanovništvo već jednom dočeka bolje dane, a ne stalno da živi u nadi i čekanju da neko ispuni obećanja. Mislim da ćemo krenuti od Prnjavorske ulice, i to vrlo brzo, a onda slijede Vojnoseljska i Ribarska, a da li ćemo to i završiti u ovoj godini pitanje je – istakao je Barjaktarević.
Kad je riječ o putnoj infrastrukturi, udarnim rupama na putevima, čak i u užem dijelu grada, što je pogotovo izraženo na seoskim pravcima, ističe da će se to završavati kroz dnevne i tekuće aktivnosti, ali da će sve što su kazali u predizbornom programu biti realizovano prije ili kasnije.
– Kada je u pitanju put preko Bogićevice, mislim da ćemo sa DJR progurati taj projekat i da će čak do kraja naredne godine biti završen. Tu nema mnogo problema za eksproprijaciju, jer je to dio šireg projekta puta Plav–Dečani, pa će i država imati sluha, jer tu je i nacionalni park, turizam... Na kraju, mogu sigurno da poručim da ćemo biti rukovodstvo svih građana opštine, bez obzira na sva njihova opredjeljenja, jer izbori su prošli i sad je na redu rad. Široka smo koalicija na vlasti, preslikana sa državnog nivoa, što je povoljnost koja mora da rezultira dobrim rezultatima – poručio je Barjaktarević.
N.V.

Zašto su Pećanci razgovarali s Gusinjanima?

– Što se tiče otvaranja graničnog prelaza prema Peći, preko Čakora, ja bih se tome iskreno radovao, ali o tome trenutno nemam nikakvu zvaničnu informaciju. Pročitao sam negdje u novinama da su predstavnici Peći bili u Gusinju i s tamošnjim rukovodstvom razgovarali o toj problematici, što je malo čudno da se s rukovodstvom Gusinja razgovara o onom što je pitanje Plava i nalazi se na teritorija Plava. Možda je to greška tehničke prirode i tome trenutno ne bih pridavao neku pažnju – kaže Barjaktarević.

Što hitnije zaštititi Plavsko jezero

Barjaktarević navodi i Studiju zaštite Plavskog jezera, ističući kako vjeruje da će vrlo brzo, možda i naredne godine, raspisati tender za izradu projekta zaštite Plavskog jezera.
– To će biti veoma skupo, ali država mora da prepozna interes Plava u svakom pogledu, pogotovo taj turistički značaj, jer bez Plavskog jezera ne bi bilo ni Plava. Plavsko jezero je rezervoar koji čuva limsku dolinu od poplava. Imamo pripremljen i projekat u kojem nas prati i manji problem sa žiteljima prostora Komarače i okoline, vezano za sanaciju bivše deponije koja se tamo nalazila. Tu je sve spremno i radovi mogu da počnu, i to po svim propisima koje sanacija takvog prostora zahtijeva, što košta negdje preko 250.000 eura, a što finansira Vlada Slovenije i manjim dijelom Vlada CG. Naime, mještani su već dva puta stopirali početak radova, jer im je neko punio glave kako se to radi za neke mini-hidrocentrale, i ne znam šta sve ne, što nije tačno. Mi smo s mještanima u pregovorima i vjerujem da smo na putu da to riješimo, kao prvo, na njihovo zadovoljstvo, jer dobro znamo šta im je ta deponija tamo pričinjavala – rekao je Barjaktarević.