Za porodičnu stambenu zgradu na Žabljaku, koja je u svojini države Crne Gore, kojom raspolaže Vlada, a upravljaju Nacionalni parkovi (NPCG), nije izdata dozvola za gradnju. To se može zaključiti iz lista nepokretnosti (LN) 181, upisanog u katastarskoj opštini KO Žabljak jedan.
S obzirom na to da se radi o objektu kojim upravljaju NPCG, i koji je upisan u LN, u kojem se nalaze ogromni posjedi šume, zemlje i slično, postoji mogućnost da se radi o nekretnini koja se nalazi u granicama nacionalnog parka ili nadomak njegovih granica, odnosno zaštićenog područja.
Iz Nacionalnih parkova juče nijesu odgovarali na pitanja „Dana“ ko i za kakvu namjeru koristi stambeni objekat upisan u tom listu nepokretnosti, niti kada je sagrađen taj objekat i zašto je sagrađen bez dozvole.
U katastarskim podacima se navodi da se radi o jednospratnoj zgradi od 65 kvadrata. U teretima se navodi da za ovaj objekat „nije izdata dozvola za gradnju“.
U istom LN se navodi da je država vlasnik prizemne zgrade „u ostaloj privredi“, nestambenog prostora, zgrade u ugostiteljstvu. Posjeduje i poslovnu zgradu u privredi od 334 kvadrata, garaže, pomoćne zgrade i poslovne prostore.
Na parking prostore, poslovne zgrade i prostore upisana je hipoteka u korist Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za iznos od 274.132 eura. Prema ovim podacima, taj iznos je uvećan za kamatu, naknade, druga sporedna potraživanja i eventualne troškove prinudne naplate sa krajnjim rokom otplate kredita od 30. novembra 2023. godine. Dugovanje je nastalo u decembru 2015. godine.
Darko Stijepović iz NVO Centar za razvoj Durmitora izjavio je za „Dan“ da Vlada ovakvim primjerima pokazuje da su pametni oni koji grade nelegalno.
– Vlada ovakvim primjerima građanima pokazuje da je glup onaj koji traži dozvolu i koji gradi legalno. Pokazuje da su pametni oni koji rade nelegalno – ocijenio je on.
Naglašava da sve što je na Durmitoru potpada pod neku vrstu zaštite parka, bilo da je neposredna ili, kako dodaje, neka šira zaštita.
– U području koje su prije nekoliko godina izbacili iz područja NP nalazilo se preko 500 „divljih“ objekata. Proglasili su zonu koja je dio nacionalnog parka da više nije dio NP, da bi izbjegli da se tu u stvari radi o divljoj gradnji u zaštićenom području – upozorio je Stijepović.
Stijepović je istakao da se sada dešava da oni u okviru novoutvrđenih granica od tri hiljade hektara opet grade ogromne infrastrukturne objekte.
– Sada grade puteve, a oni su u zaštićenim prostorima opasni jer za njima odmah niču divlji objekti. Prave puteve bez građevinske dozvole jer nemoguće je dobiti građevinsku dozvolu za put u nacionalnom parku. Nemoguće je u parku koji je pod zaštitom Uneska dobiti građevinsku dozvolu za put – objašnjava on.A.O.

Izvori nestaju zbog građevinskih radova

Stijepović navodi da se u području Savinog kuka pravi ogroman rezervoar za vodu i tvrdi da je već doveo do narušavanja prirode.
– Jedan izvor, koji nikada nije presušivao, već je potpuno nestao. I novonapravljene granice su prekoračene i počela je divlja gradnja i u novim granicama parka – tvrdi on.