Adekvatno održavanje komunalne higijene, rješavanje problema nedostatka parking prostora, ali prije svega konačna rekonstrukcija ruiniranog objekta nekadašnjeg Doma kulture, ključne su aktivnosti neophodne za dalji razvoj Risna.
Izgrađen sredstvima donacije dobrotvora Vasa Ćukovića i otvoren davne 1931. godine kao Narodni dom, objekat koji dominira Risnom bio je u funkciji do zemljotresa 1979. godine kada je porušen. Sredinom osamdesetih godina podignuto je novo zdanje- Dom kulture, koji je i ovu turističku sezonu dočekao u ruiniranom, zapuštenom stanju, čekajući decenijama da mu se udahne novi život.
Očito da Opština Kotor u prethodnom periodu nije bila u mogućnosti, ili je pak manjkalo interesovanja, za obnovu ovog jednospratnog objekta, čija namjena nikada i nije bila stvarno definisana. U osnovi problema, kažu upućeni, nijesu samo finansijska sredstva, već i nedostatak stvarne vizije za ovo zdanje koje sada najčešće služi kao magacinski prostor.
Da usvajanjem budžeta za ovu godinu lokalna uprava nije predvidjela sredstva za Dom kulture, potvrđuje potpredsjednik opštine Kotor Milivoje Samardžić koji naglašava da da je ovaj objekat vrlo interesantan određenim investitorima.
– Opština Kotor je u pregovorima sa dva- tri investitora koji su zainteresovani za Dom kulture, ali sve je to malo povezano i sa lukom Risan. To više nije luka za teretne brodove, nego za jahting turizam kako je opredijelilo JP Morsko dobro i mislim da je dobila te dozvole, tako da to ko će dobiti koncesiono pravo za luku vjerovatno će imati uticaja i na zakup Doma kulture i na mnoga turistička dešavanja u Risnu, ali o tome ništa konkretno ne bih mogao govoriti... To su samo moje pretpostavke. Svakako da bi to mnogo značilo za razvoj turizma u Risnu, pa i u njegovom zaleđu, posebno dijela Crkvica, Orjena, Bijele Gore. To je nešto što poznaje danas turizam u Evropi i svijetu i ljude treba što više izvesti na planine i čisti vazduh, saopštio je Samardžić za „Dan“ (manifestacija „Svi na Crkvice“ koja je uvrštena u program TO Kotor, biće održana 13. avgusta). On je najavio da će lokalna uprava inicirati čišćenje zapuštenog Doma kulture, čija stakla sada krase različiti plakati.
– Opština će, u saradnji sa Komunalnom policijom i sa Komunalnim preduzećem, organizovati da se makar odlijepe plakati sa prozora doma i da se zamaskira nečim da ne liči na cirkusku šatru već da se nekako upriliči, naglašava on, navodeći da su minule sedmice sve aktivnosti Komunalnog preduzeća bile usmjerene na Risan. Tako je, osim obnovljanja cvijeća na rivi, uređen risanski park koji je očišćen, izvršeno je okopavanje oko stabala, navodnjavanje, zasađena su nova stabla, pa ovaj prostor sada fino djeluje i može da se koristi za odmor starijih građana, djece i gostiju. Pokošena je trava, posebno na prostoru preko puta hotela „Teuta“ gdje je, kaže Samardžić, u planu organizacija parkinga kapaciteta između 40 i 50 mjesta.
Kada je u pitanju uređenost plaža prigovora, ističe, ima, međutim one su u nadležnosti JP Morsko dobro i sve su uglavnom izdate u zakup.
– Zakupci treba da naprave ugovor sa Komunalnim preduzećem o odvoženju smeća i održavanju čistoće, a da li su to uradili ne znam u ovom momentu, ali je to obaveza svakoga ko zakupi plažu. Vjerovatno će to biti završeno i plaže će dovesti u red. Sada je i problem tzv. cvjetanja mora, koji je prisutan svake godine u julu, pa se od morske trave naprave nekakve prljavštine, ali koliko sam mogao da vidim plaže u Risnu djeluju uredno i solidno, posebno dio prema Sopotu gdje je plaža zakupljena i vidim da se to još uređuje. Očekujem da će joj zakupci vratiti staru slavu, jer je tamo bila istaknuta prva plava zastavica, ističe Samardžić.
B.M.


Oživjela Ulica Grkavac

Naglasivši da bi volio da hotel „Teuta“ proradi što prije, Samardžić kaže da u Risnu uvijek ima turista...Dosta je privatnih kuća Rišnjana koji žive negdje drugo, a ljeti dolaze njihove porodice.
-To nijesu gosti koji plaćaju smještaj, to su ljudi iz Risna koje žive negdje drugo, a ljeti dođu s porodicama, tako da se Risan fino napuni, rekao je on.
Podsjetio je i da se Ulica Grkavac pretvorila u privrednu.
-Milo mi je zbog toga, tu su kafići, butici, a prije je tu bila samo jedna elektro- radionica sada pokojnog Đorđa Grkavca. Nekoliko prostora koji su korišteni kao magacini pretvoreno je u komercijalne objekte, kazao je on.