Vukove nagrade za 2017. godinu, koje 54. put dodjeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Srbije za izuzetan doprinos razvoju kulture u Republici Srbiji i na svesrpskom kulturnom prostoru, uručena je laureatima u Predsedništvu Srbije. Kako prenose mediji, Izuzetna Vukova nagrada pripala je Bogosloviji Svetog Kirila i Metodija iz Prizrena, Galeriji Matice srpske (Novi Sad) i primadoni Milki Stojanović. Vukovu nagradu ponijeli su slikar iz Loznice Dragan Bartula, privrednik i mecena kulture Branislav Baćović (Beograd), muzeolog Nikola Gogić (Užice), Dečji kulturni centar Beograd, muzeolog Dragan Drašković (Kraljevo), kulturni poslenik Dragan Kojić (Novi Sad). Laureati su i slikar i grafičar Borivoj Popržan iz Novog Sada, dirigent i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu Dejan Savić, književnik Joviša M. Slavković (Guča) i novinar RTS-a Branko Stanković (Beograd).
Pozdravljajući dobitnike ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević istakao je da su vrijedni poslenici kulture dobili priznanje koje svjedoči da je njihov rad prepoznat i vrednovan visokim Vukovim imenom. Vukosavljević je podsjetio na rad Vuka Stefanovića Karadžića kao „utemeljivača srpske renesanse” kojim je trasirao put razvoju srpskog jezika i pisma. Vukosavljević je rekao da je Vukov rad bio i da je i danas izložen kritikama, ali da ne možemo znati gdje bi nas rijeka istorije odvela da nije bilo njega.
Generalni sekretar KPZS Živorad Ajdačić istakao je da je za 62 godine koliko postoji Kulturno-prosvetna zajednica Srbije urađeno mnogo toga kako bi kultura, u onom najširem i najljepšem smislu, bila prisutna i važna u svakom kutku Srbije. Ajdačić je podsjetio da se prošle godine navršilo 230 godina od rođenja Vuka Stefanovića Karadžića i 170 godina od značajne 1847. – „godine Vukove pobjede u kojoj je konačno dokazao da je srpski narodni jezik jedini pravi jezik Srba”. Ističući da je danas naglašena potreba očuvanja jezika i pisma, kao osnovnog identifikacionog koda jednog naroda u kojem se čuva vjekovno znanje, istorija, tradicija, posebnost jednog naroda.
- Moramo da čuvamo i njegujemo naše pismo, našu srpsku ćirilicu kojom treba da se ponosimo, ali i da je knjigama, naučnim djelima i komunikacijom preko novih elektronskih medija, predamo u nasljeđe svojim potomcima. Duško Radović je rekao: „Volite srpski jezik svakoga dana pomalo. Srpski jezik nema nikoga drugog osim nas” - istako je Ajdačić, a prenosi RTS.
Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
