Nacionalni koordinator za transplantacioni program i načelnik Odjeljenja nefrologije Kliničkog centra Marina Ratković kazala je na stručnom predavanju u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) da je u proteklih pet godina 14 naših građana išlo u zemlje gdje postoje crna tržišta kako bi im se presadili organi bez čekanja i listi. Takođe je istakla da se 260 osoba nalazi na dijalizi zbog poremećenog rada bubrega. Istakla je da su iscrpljene mogućnosti doniranja organa sa živih srodnih davaoca, zbog čega sve više građana nema mogućnost da riješi svoj zdravstveni problem. Problem se usložnjava jer u Crnoj Gori, kako je pojasnila, nije razvijena kadaverična (sa preminule osobe) transplantacija organa, a raste broj oboljelih osoba kojima je potreban organ.
– Zbog porasta broja oboljelih od dijabetesa i sa kardiovaskularnim oboljenjima, raste i potreba za liječenjem kroz transplantacioni program. Tako trenutno u Crnoj Gori imamo između 240 i 260 osoba koje su na dijalizi, kao i određeni pacijenti koji čekaju na transplantciju srca i jetre. Do sada smo imali transplantacije organa kod 125 naših građana u državi i inostranstvu. Od toga 84 osobe sa organima od živih donora, 27 kadaveričnih i 14 pacijenata koji su dobili organe na crnom tržištu (13 odsto ukupnih transplantacija). To je značajan broj građana koji su transplantirali organ van naših granica. Imamo i dalje odlaske u Bjelorusiju, Moskvu i Kinu, a niko ne zna kako dobijaju tamo organe – upozorava Ratković.
Navodi da je kompleksan put doniranja organa sa preminulih osoba u Crnoj Gori i da pokušavaju da djeluju na građane da se odluče na taj human čin.
– U Kliničkom centru smo odradili ukupno 34 transplantacije bubrega, od čega je samo jedna za preminule osobe. Petoro pacijenata iz Crne Gore u instranstvu je presađeno srce, a sedam građana je dobilo jetru. Mi smo član Eurotransplanat preko Hrvatske, koja nam je pomogala da razvijemo program transplantacija od 2012. godine. Uveli smo zakonsko rješenje koje precizira da je moguće uzeti organe sa preminule osobe kod koje nakon medicinskih analiza utvrdimo da je moždano mrtva. Ukoliko se ta osoba izjasnila da daruje organe, poslednju riječ daje porodica, i to se zove pretpostavljena saglasnost. I pored toga u Crnoj Gori još nije zaživjelo kadaverično doniranje, sa kojim bismo znatno podigli nivo transplantacing programa – objašnjava Ratkovićeva.
Sve klinike, ističe, moraju da imaju transparentne liste čekanja na osnovu medicinskih indikacija i nalaza, kako bi pomoć dobili najugroženiji.
– U državi imamo 11 centara za demodijalizu, a uskoro bi trebalo da bude otvoren 12. blok na Cetinju. Tako da je svim pacijentima sa bubrežnim disfunkcijom omogućen kvalitetniji život. Imamo situaciju da raste broj osoba sa dijalizom, a stagniraju podaci o izvršenim transplantacijama. Na taj način se ogromna sredstva troše za dijalizu i zbrinjavanja pacijenata koji čekaju na presađivanje organa. Nadamo se da će se svijest građana promijeniti i da ćemo u budućnosti imati mogućnost da pomognemo svim građanima kojima je neophodna transplantacija organa. To jedino možemo postići ako budemo uspjeli da povećamo broj kadaveričnih transplantacija – poručila je Ratkovićeva.
D.B.
Za pet godina 300 donorskih kartica
Ratkovićeva navodi da je za pet godina samo 300 građana potpisalo donorske kartice kojim su zavještali organe. Ona navodi da većina religija transplantaciju organa podržava i smatra da je to najhumaniji čin, jer se na taj način produžava život pacijentima.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.