PLAV -Nacionalni park „Prokletije“, prema riječima direktorice Irme Pupović, posjetilo je više od 10.000 turista što je, kako je naglasila, sto posto više u odnosu na prošlu godinu. Pored dijaspore iz SAD, najviše posketilaca bilo je iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Belgije, Češke i Poljske. Zabilježeno je i povećanje broja posjetilaca iz Izraela, Njemačke, Francuske, Rumunije, Bugarske, kao i iz UAE, koji prethodnih godina nijesu evidentirani što je, naglašava Pupovićeva, pokazatelj da nacionalni park s okolinom polako ali sigurno dobija na značaju kao turistička i planinarska destinacija koja se ne može zaobići prilikom posjete Crnoj Gori.
Prema riječima Pupovićeve, najposjećeniji djelovi parka su doline Grebaja i Ropojane, zatim Volušnica i Hrid, a bilježi se i porast broja gostiju na ruti ,,Reaks of the Balkan’’, koja vodi od Kosova, kroz NP ,,Prokletije’’, kao i dijelove albanskih Prokletija, čime se dobija na regionalnom i međunarodnom značaju.
-NP ,,Prokletije’’ za period od 2012. do 2015. nema urednu dokumentaciju o broju posjetilaca. U tom periodu u parku nijesu sprovođene nikakve aktivnosti ni na održavanju ili poboljšanju putne infrastrukture. Kako je NP ,,Prokletije’’ najveći prirodni i turistički potencijal opština Plav i Gusinje, žalosno je da je u njemu putna infrastruktura lošija i zapuštenija nego prije njegovog proglašenja. Značajnim dijelom do ovog stanja došlo je potpisivanjem očigledno štetnih ugovora sa koncesionarima šuma kojima su drvni sortimenti prodavani po bagatelnim cijenama, a da nigdje u ugovoru nije spomenuto da su oni dužni da održavaju puteve ili barem da ih ostave u stanju u kojem su ih zatekli. U periodu 2016./’17. kada je nacionalnim parkom rukovodio Orhan Redžepagić, kao koordinator, došlo je do izvjesnih promjena u funkcionisanju. U tom periodu radilo se i na uređenju infrastrukture u parku, a postavljene su i klupe, putokazi i informativne table, ali predstoji još mnogo posla da sve zaživi i profunkcioniše u punom obimu i kapacitetu –istakla je Pupovićeva.
Ona dodaje da NP ima potencijal i za aktivnosti koje se izvode tokom zimske turističke sezone, kao što su snoubording, fristajl skijanje, hodanje na krpljama i vožnja motornih sanki.
-Snoubording i skijanje je najoptimalnije obavljati na otvorenim terenima Bogićevice i Bora Radončića, dok postoji i manja žičara na Paljevima, u blizini NP, gdje je i ucrtana staza za hodanje na krpljama. Na prostoru NP značajni tereni za hodanje na krpljama su i dijelovi Bogićevice i Hrida, kao i doline Grebaja i Ropojane. U narednom periodu, pošto je napravljen presjek stanja u parku, koji je pokazao potpunu zapuštenost, nestručnost i javašluk u dosadašnjem vođenju i funkcionisanju, preduzećemo sve neophodne mjere da se na principu održivog razvoja pokrenu projekti kojima će se na pravi način valorizovati potencijali, a benefite takvog načina rada će osjetititi lokalno stanovništvo i park u cjelini što dosad, nažalost, nije bio slučaj –poručila je Pupovićeva.
N.V.