Prva banka, koja je u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, brata bivšeg premijera Mila Đukanovića, u prošloj godini posjedovala je ukupno 22.639.000 eura deponovanog novca Vlade Crne Gore i crnogorskih lokalnih samouprava.
Radi se o dugoročnim depozitima, depozitima po viđenju i kratkoročnim depozitima. U istoj godini dospjeli su krediti ukupne vrijednosti od 6.008.000 eura, koliko se u toj banci zadužila Vlada Crne Gore i opštine. Radi se o kreditima koji su svrstani u one koji se uredno naplaćuju, odnosno spadaju u grupu do 30 dana kašnjena. Računica pokazuje da Đukanović na državni novac u prosjeku duplo zarađuje.
To se može vidjeti u prošlogodišnjem finansijskom izvještaju nezavisnog revizora, koji je pogledao poslovnu dokumentaciju Đukanovićeve banke.
Ekonomski analitičar Mladen Bojanić za „Dan“ je kazao da je privatno javno partnerstvo sa državom veoma unosan posao za Prvu banku.
– Ključna stvar je kako se državni novac preliva u privatne ruke, odnosno kako državni novac ide u privatnu banku. Naime, skoro trećina državnih depozita je u Prvoj banci. Pasivne kamate za depozite nisu veće od jedan do dva odsto, a, sa druge strane, kad Prva banka odobrava kredite državi, lokalnim samoupravama i državnim preduzećima, to radi sa kamatom od četiri pa do osam odsto. Uprošteno, to znači da u odnosu deponenta Prve banke i zajmoprimca kod Prve banke, ta banka na svaki milion eura depozita, recimo, mora da plati ne više od 10.000 do 20.000 godišnje kamate na ta sredstva, ali zato opet od te iste države ili neke državne kompanije na milion datog kredita ubere od 40.000 do 80.000 eura, a sve praktično od državnog novca – rekao je u izjavi za „Dan” Bojanić.
Dodao je da na taj način sva marža između ta dva iznosa ostane banci.
– Naravno, tu ima još nekih troškova, ali radi se o vrlo isplativom poslu za banku. Sa jedne strane, ima kao deponenta državu i državne kompanije, a, sa druge strane, plasira im novac preko kredita po višestruko većim kamatama. To je suština. Javno-privatno partnerstvo uvijek u korist privatnika i to ne svih, već isključivo probranih, onih bliskih vlasti – kazao je Bojanić.
On kaže da je uvijek država imala neku banku koja joj je najbliža.
– Sjetimo se da je jedno vrijeme to bila Hipotekarna banka, odnosno takozvana prva državna banka, pa je bila Crnogorska komercijalna banka (CKB), a evo otkad je formirana Prva banka, prvo smo je spasavali zbog loših kredita, a sada smo i njen glavni klijent, odnosno ona je postala glavni zajmodavac državi Crnoj Gori. Sve se vrti u krugu jedne iste familije – ocijenio je Bojanić.
I pored dospjelog duga od više od šest miliona eura, koliko su u prošloj godini vraćali Prvoj banci Vlada i opštine, u martu ove godine izvršna vlast je dala saglasnost Ministarstvu finansija da se za potrebe budžeta uzme kredit kod Prve banke od 15.000.000 eura, po kamatnoj stopi 3,9 odsto uz šestomjesečni euribor.
Tokom ovog mjeseca objavljeno je i da Opština Pljevlja planira da se zaduži kod Prve banke oko 400.000 eura zbog problema sa likvidnošću. Ministarstvo finansija sredinom ove godine nije dalo dozvolu Opštini Pljevlja da se zaduži 600.000 eura, uz obrazloženje da je ta lokalna samouprava prezadužena.
Vl. O.
Zbog dugova veliki problemi
Mladen Bojanić naglašava da vlast opterećuje državu sa svih strana.
– Samo se širi krug banaka kod kojih se zadužuju. To stalno zaduživanje bilo od domaćih, bilo od stranih banaka, stvara velike probleme u budžetu. Od tog novca koji zadužimo ne stvaramo novu vrijednost, već uvijek imamo problem da ga vratimo i onda se novim zaduženjima vraćaju stari krediti i to se vrti u nedogled – rekao je Bojanić.
Istakao je da svake godine rastu kamate i da će sve eskalirati do momenta kada će država ući u veliki problem da uopšte može bilo gdje da se zaduži.
– Sa druge strane, opterećuju i banke. Manje-više sve veće banke u Crnoj Gori kao glavnog klijenta imaju državu. I one su izložene previše riziku prema jednom klijentu, bez obzira što bi trebalo da država bude najstabilniji klijent. Imamo problem što taj novac, koji imaju poslovne komercijalne banke, država uzima u velikoj većini slučajeva, te ga ostaje manje za finansiranje privrede. Onda se ne treba čuditi zašto ne padaju kamatne stope – naglasio je Bojanić. Dodao je da je takav sistem neodrživ i da ćemo se naći u velikim problemima.