Odbornici u Skupštini Glavnog grada izjasniće se 14. novembra, na sjednici gradskog parlamenta, o kreditnom zaduženju Glavnog grada od 15 miliona eura za izgradnju Jugozapadne obilaznice. Kredit će, kako piše u dokumentu koji je pripremljen za plenum, biti dat na rok od deset godina, sa grejs periodom od dvije godine.
Kamata iznosi 3,95 odsto godišnje plus šestomjesečni EURIBOR. Prije stavljanja kredita u otplatu dogovorena je mogućnost ukoliko to bude odgovaralo Glavnom gradu da se na bazi tadašnjih tržišnih uslova varijabilna kamata pretvori u fiksnu. Kredit će biti korišćen u 2018. i 2019. godini, a otplata rata i kamata počeće 2020. godine. Sredstva za otplatu rata i kamata biće obezbijeđene budžetom Glavnog grada, prema utvrđenom vremenskom rasporedu plaćanja. Ugovor o zaduženju na osnovu odluke, a nakon pribavljenje saglasnosti Vlade, potpisaće gradonačelnik – piše u dokumentu.
Najbolji dokaz da projekat jugozapadne obilaznice nije plod strateške procjene i dugoročnog planiranja, već ad hok predizborni projekat kojim se pokušavaju prikupiti politički poeni, jeste činjenica da budžetom Glavnog grada za 2017. godinu nisu bila predviđena bilo kakva veća kreditna zaduženja, liše 110 hiljada eura namijenjenih razvoju poljoprivrede i preduzetništva, smatra Luka Rakčević, nezavisni odbornik. On podsjeća da sama potreba Glavnog grada da se zadužuje za svaki kapitalni projekat, dovoljno govori o neodgovornom vođenju javnih finansija.
– Finansijsko poslovanje gradske uprave se godinama vodi u maniru razmaženog djeteta, pa uprkos dugu koji iznosi skoro 20 miliona eura, lokalna uprava gomila administraciju i povećava tekuća potrošnja. Samo u posljednjih četiri godine, godišnji troškovi za zarade zaposlenih su porasli za skoro pet miliona eura, dok smo - u tom periodu, inertnim javnim službama prebacili skoro 40 miliona eura iz gradskog budžeta. Na tak način su stvorene velike budžetske rupe, zbog kojih nije moguće finansirati bilo koji od kapitalnih projekata - bez prethodnih kreditnih zaduženja – objasnio je Rakčević.
Rakčević ukazuje da je, za početak, potrebno voditi „daleko ozbiljniju i racionalniju ekonomsku politiku, za koju aktuelna vlast nema ni kapaciteta niti volje”.
– Umjesto neophodnih rezova, manje potrošnje i odgovornijeg pristupa, lokalnoj upravi djeluje neuporedivo lakše da bezbrižno troši tuđi novac, a da onda dugoročno zadužuje građane Podgorice kreditnim zaduženjima, dok im uporedo podižu brojne namete, poreze i takse. Takav odnos prema građanima i odgovornim funkcijama je, najblaže rečeno, sramotan – ukazao je Rakčević.
N.S.
Planirani most i nadvožnjak
Jugozapadna obilaznica je saobraćajnica primarne mreže i predstavlja vezu magistralnog puta Podgorica-Cetinje i magistralnog puta Podgorica-Petrovac. Obilaznica je, kako piše u skupštinskom materijalu, dužine 3.621,07 metara i podijeljena je na tri dionice. Saobraćajnica sadrži i dva objekta i to most preko rijeke Morače, dužine 150 metara i nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metara.
- Dužina prve dionice je 1.354 metara, druge dionice 200 metara, dok je dužina treće dionice 2.066 metara. Od prateće infrastrukture predviđena je izgradnja atmosferske kanalizacije, TK kanalizacije, javne rasvjete i vodovoda. Vodovod se na desnoj obali Morače spaja sa novoprojektovanim vodovodom duž Cetinjskog puta, a na lijevoj obali će se spojiti sa postojećim vodovodom duž magistralnog puta M-2 preko cjevovoda planiranog DUP-om KAP. Duž najvećeg dijela trase biće izgrađen i kolektor fekalne kanalizacije koji ide ka budućem uređaju za prečišćavanje otpadnih voda. Takođe, zbog ukrštanja obilaznice sa 110 kV dalekovodom, biće potrebno da se na dva mjesta duž trase izvrši izmještanje dalekovoda – piše u dokumentu.