Rješenja za porez na nepokretnosti ni ove godine nisu mogla proći bez grešaka i propusta u stavkama počev od starosti objekta, broju članova domaćinstva, klasifikaciji primarni i sekundrani objekat što sve utiče na konačnu cifru za porez. Na niz propusta u poreskom rješenju za nepokretnost za 2017. godinu koji je stigao na ime preminulog Bajrama Kajoševića za objekat u Dinoši, duboko se zamislio njegov sin Ibrahim Kajošević. Kako je kazao, za kuću odnosno ruševinu staru preko 120 godina upisano je da je stara 21 godinu. U toj prema poreskom rešenju „podmlađenoj” kući stalno borave tri i više članova. U stvarnosti je to potpuno neupotrebljiva, stara i oronula kuća. Kajoševića je poreskim rješenjem Uprava javnih prihoda za ruševinu zadužila 122,53 eura.
- U toj kući niko ne živi tačno 27 godina, krov je pao, unutra je puna smeća, nema ni prozora ni vrata. Da se iko iz komisije Uprave lokalnih javnih prihoda čak i približio tom objektu, ne bi ovo mogao napisati, a kamoli šta drugo. Stiglo mi je i rješenje za dva pomoćna objekta koja nemam. Dakle, zadužen sam da platim porez za garažu i pomoćni objekat a to ne postoji niti je ikad postojalo osim ako nisu računali u to prizemlje kuće gdje se nekad držala stoka. Ne znam ni sam, a i to je opet u sklopu kuće, nema odvojenih objekata – kaže Kajošević.
Kako navodi ranije je plaćao porez redovno.
- Imam čak i jedno rješenje dok su marke bile gdje je pisalo da je kuća stara 100 godina. Sad odjednom doživjela je renesansu i eto je na 21 godinu. To je sramota - priča Kajošević.
On ističe da je prvi zagovornik da se porezi moraju redovno plaćati, ali da se jednom za svagda mora utvrditi činjenično stanje, da se ne izdaju rješenja tako olako. On napominje i da ne planira da ispred Uprave lokalnih javnih prihoda čeka da dođe na red i prijavi grešku, niti da piše žalbu već apeluje na institucije da konačno počnu da rade svoj posao kako treba, da izlaze na teren i na osnovu toga izdaju rješenja, a ne na osnovu samo njima znanih parametara.
- Za kuću u kojoj godinama živi nas sedmoro isto je stigao porez i tu nema značajnijih grešaka. To ću platiti ali za ovu kuću koja se vodi na oca neću, iako to i nije neka velika cifra. Međutim, i da je pet eura zašto plaćati za nešto što ne postoji, što je ruševina. Neću da se žalim, a neću ni da platim. Njihov je propust, nije moj, pa neka ga isprave. Ako je ko za izmirivanje obaveza prema državi na vrijeme, ja sam, ali ne pod bilo kakvim uslovima- naglasio je Kajošaj.
Nedavno je iz pokreta URA ocijenjeno da su nezadovoljni i oštećeni građani zbog pogrešno obračunatih poreza na nepokretnost opet u redovima ispred Uprave lokalnih javnih prihoda. Oni su kazali da kao i u svim drugim segmentima neodgovornog funkcionisanja Glavnog grada, na kraju sve greške plaćaju građani.
- Da bi oštećeni građani umanjili naduvani iznos poreza, najčešće su dužni pribaviti i platiti izjavu o kućnoj/porodičnoj zajednici, kao i izvod iz katastra, kako bi službenici Uprave lokalnih javnih prihoda došli do realnog obračuna poreza, te značajno umanjili prvobitni iznos. Umjesto da su navedeni propusti konačno riješeni tokom prethodne godine, pa da su povezane baze podataka Glavnog grada, katastra i MUP-a, građani su još jednom izloženi bespotrebnom maltretiranju, gubljenju vremena i stresu, a za šta su krivi nesposobni rukovodioci Glavnog grada - ukazali su iz pokreta URA.
Na te konstatacije reagovao je DPS i oni su saopštili niz podataka između ostalog da je na preko 107.000 rješenja stiglo samo 487 žalbi.
- Rješenja su donesena u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti na osnovu registra (podataka) Uprave za nekretnine Crne Gore i registra prebivališta. U periodu do 20. jula građani su, što usmeno što pisano, na 107.000 rješenja izjavili 487 žalbi. Najveći broj žalbi, preko 300, odnosio se na činjenicu da građevinski objekat postoji upisan u katastru nepokretnosti, a da je nezavršen ili da se radi o ruševini. Inspekcija Uprave prihoda je postupajući po žalbi građana prethodne godine konstatovala stanje na terenu. Građani promjenu nisu prijavili Upravi za nekretnine, već očekuju da se ta konstatacija uvaži i ove godine. Međutim, Uprava prihoda svake godine utvrđuje porez i vodi postupak i mora svake godine da utvrđuje stanje na terenu, jer je objekat možda završen, možda je opravljen, pa se, u tom slučaju ne radi više o ruševini– saopšteno je iz DPS-a.
Iz DPS-a su tada podsjetili da Uprava lokalnih javnih prihoda, nije povezana sa bazom nepokretnosti (katastrom) u Upravi za nekretnine, niti sa Centralnim registrom stanovništva, već joj podatke dostavljaju u skladu sa zakonom. S.R.
Na teren samo po žalbi
Direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Borivoje Marić navodi da se poreska rješenja izdaju na osnovu podataka iz katastra, te da se na teren izlazi samo po žalbi.
- Svi koji primjete grešku u poreskom rješenju treba da podnesu prijavu. Meni je žao ako je došlo do neke greške, jer mi rješenja izdajemo na osnovu podataka iz katastra i polazimo od toga da su podaci u katastru tačni. Za objekat porodice Kajošević sigurno u katastru ne piše da je ruševina već građevinski ili stambeni objekat. Sigurno je da ima neslaganja podataka u katastru sa stanjem na terenu i mi imamo dosta posla da činjenično stanje provjerimo, jer se dešava da nekog objekta više i nema, da je ruševina, ili da je prošle godine bio samo započet, sada uklonjen ili dovršen i sve to treba svake godine provjeriti. Mi to i radimo, međutim, mi nijedan podatak ne možemo promjeniti, to može samo Uprava za nekretnine – navodi Marić.