Ministarstvo unutra-šnjih poslova (MUP) potrošiće 909.000 eura za kupovinu 45 službenih vozila. Taj trošak možda ne bi izazvao pažnju da taj resor lani nije potrošio 343.649 eura za nove četvorotočkaše, a tokom 2015. za iste namjene je otišlo čak 2,5 miliona. Takođe, trošak od blizu milion eura za službene automobile dodatno izaziva pozornost jer je ove godine Vlada krenula sa radikalnim mjerama štednje iz kojih deblji kraj izvlače građani, s obzirom na to da su ukinute nadoknade majkama sa troje i više djece, dječji dodaci, a plate se smanjuju.
Premijer Duško Marković je nakon prve sjednice Vlade ukazao na potrebu smanjenja izdvajanja iz budžeta za konsultantske usluge, kao i na svođenje službenih putovanja na najmanju moguću mjeru, upozorivši da će lično posebnu pažnju obratiti na rashodnu stranu budžeta. On je upoznao ministre sa procedurama i načinom rada Vlade i pozvao ih na efikasan rad, kao i na posebno odgovoran odnos prema državnim resursima rekavši da komfor u tom smislu ne može biti dopušten.
Ipak u ministarstvima se izgleda još ne uvodi trend smanjivanja izdavajanja za službena vozila, pa MUP, na čijem je čelu ministar Mevludin Nuhodžić, kupuje još 45 četvorotočkaša iako taj resor sa Upravom policije raspolaže sa preko 900 vozila.
Naime, MUP je 6. jula donio rješenje o izboru najpovoljnije ponude za nabavku 19 terenskih teretnih motornih vozila jače klase, 17 terenskih teretnih vozila slabije klase i šest kombija.
Prema rješenju, u koje je „Dan” imao uvid, 19 jačih terenskih vozila kupiće se od firme „Efel Motors” i to za 445.265 eura, dok će ostala isporučiti kompanija „Alijans” za 351.996 eura. Tender za nabavku ovih vozila sproveden je po hitnom postupku. Isporuka vozila biće sprovedena nakon isteka roka za podnošenje žalbi i potpisivanja ugovora.
Kupovini automobila za potrebe MUP-a ovdje nije kraj, jer je u toku tender kojim se kupuje još jedno vozilo i dva kombija. Vrijednost tog tendera je 112.000 eura i tek treba da se izabere najpovoljniji ponuđač.
Tokom prošle godine MUP je pokrenuo postupak i sproveo nabavku oko 15 vozila u vrijednosti od 343.649 eura. Jedan od ugovora potpisan je početkom 2017. godine, jer je procedura kupovine automobila pokrenuta krajem decembra 2016. i to bez raspisivanja tendera. U 2016. godini potpisani su ugovori o kupovini 10 automobila vrijednih oko 150.000 eura.
Ipak rekord u potrošnji na ime kupovine vozila postignut je 2015. kada je kupljeno 146 novih automobila od firmi „S-lizing” i „Osmanagić”, koja su plaćena 1.895.550 eura. U pitanju su automobli marke „opel astra”.
Iste godine granični policajci dobili su 45 novih automobila „dačija daster”, za koje je ministarstvo izdvojilo oko 600.000 eura. Novac je, kako je objavljeno u policijskom časopisu „Dokument”, obezbijeđen kroz uštede na različitim budžetskim pozicijama.
Prema ranijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori je registrovano oko 3.720 službenih vozila, a najviše ih na raspolaganju ima Uprava policije, oko 470.
MUP godišnje izdvaja oko pola miliona eura za održavanje službenog voznog parka, letjelica i plovila, kao i za održavanje ostale opreme.
U Centru za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da u vremenu teške socio-ekonomske krize, opravdanog nezadovoljstva pojedinih socijalnih kategorija stanovništva, najavljena odluka ministarstva čudi i jasno je da nije u skladu sa proklamovanim smjernicama Vlade Crne Gore koje se tiču štednje.
– Dvostruki aršini kada je riječ o načinu trošenja budžetskih sredstava pokazuju suštinski odnos vlasti prema građanima i građankama. Kreira se klima u kojoj oni najugroženiji slojevi jasno vide da se preko njih prelama sva štednja, dok se na drugim stranama neštedimice troši. U konkretnom slučaju, umjesto sprovođenja ozbiljnih postupaka odgovornosti za dosta neubjedljive rezultate policije kad je riječ o zaštiti građana i građanki i borbi protiv kriminala, mi imamo sada obnavljanje voznog parka policije. A neće biti da im je samo to nedostajalo da se uhvate u koštac za rastućim kriminalom. Veoma je bitno u ovakvim vremenima pokazati strateški pristup, što ovakve odluke ne pokazuju – kaže saradnica na programima u CGO Svetlana Pešić.
Prema riječima istraživača javnih politika u Institutu Alternativa (IA) Ivane Bogojević, odluka MUP-a da kupi nova vozila problematična je iz dva razloga.
– Prvo, MUP ne zna šta posjeduje i nema potpun registar svoje nepokretne i pokretne imovine, na šta je IA ukazivao u nekoliko navrata do sada, kao i na potrebu da MUP uspostavi konačnu i sveobuhvatnu evidenciju imovine, kao obveznik Zakona o državnoj imovini. Drugo, MUP je u prethodnim godinama trošio izvan zakonskih limita, dok je jedan od ključnih problema u oblasti upravljanja finansijama upravo disproporcija u planiranju i realizaciji javnih nabavki, na šta je ukazivala i Državna revizorska institucija u poslednjem revizorskom izvještaju o poslovanju ove institucije. Upravo je ovakva odluka dodatan udarac na ekonomsku situaciju u zemlji, i svakako demant vladinih poziva na štednju – kaže Bogojevićeva.M.S.
MUP: Pare je dala EU
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova za „Dan” je saopšteno da su sredstva za kupovinu novih vozila obezbijeđena donacijom Evropske unije (EU).
– Planom javnih nabavki za 2017. godinu Ministarstva unutrašnjih poslova, na poziciji broj 33, predviđena je nabavka službenih vozila u iznosu od 860.000 eura koja će se finansirati iz sredstava Evropske unije (EU sektorska budžetska podrška za oblast integrisanog upravljanja granicom), a u cilju poboljšanja uslova rada zaposlenih u Sektoru granične policije. Ministarstvo unutrašnjih poslova je u periodu od 2013. godine do sada u 2017. godini utrošilo 1.394.100 eura za nabavku novih vozila, dok je u 2015. godini zaključen ugovor za nabavku 146 vozila putem finansijskog lizinga u iznosu od 1.895.550,84 eura, sa obavezom povraćaja vozila davaocu lizinga nakon isplate svih rata lizinga naknade – navode u ministarstvu.
Krši se zakon, niko ne odgovara
Na pitanje da li smatra da je potrebno obnavljanje voznog parka s obzirom na to da je u proteklih pet godina potrošeno oko pet miliona na kupovinu vozila, Ivana Bogojević navodi da odgovor na ovo pitanje možemo dobiti kada riješimo veći problem – problem neoperativnog registra državne imovine.
– Ovakav nam ne omogućava da saznamo koliko pokretne i nepokretne imovine, hartija od vrijednosti i novca ima država Crna Gora. Nepotpun registar je posledica dugogodišnjeg kršenja Zakona o državnoj imovini i nepoštovanja preporuka revizora, u oblasti raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, za šta još uvijek niko nije odgovarao. Potpun i operativan registar državne imovine nam svakako može dati jasnu sliku realnih potreba državnih organa, odnosno MUP-a u ovom konkretnom slučaju i pomoći u realnom planiranju godišnjeg budžeta – kaže Bogojevićeva.