Planine na području beranske opštine su u minulim vjekovima bile stjecište uzornih domaćina, koji su, baveći se poljoprivredom i stočarstvom, uspijevali da izdržavaju svoje brojne porodice. Međutim, poslednjih decenija, i pored velikih olakšica koje pruža savremeno doba, sve manje je onih koji pokazuju interesovanje da se bave stočarstvom. Na planinama sa stokom zadnjih godina borave samo najuporniji, jer mladi ljudi, očigledno, ne žele da se bave tradicionalnim djelatnostima. Sve se to dešava iako država Crna Gora i Opština Berane u svojim strateškim dokumentima poseban značaj pridaju razvoju stočarstva. I u brojnim studijama se naglašava da pomenuta grana predstavlja odskočnu dasku za brži prosperitet sjevernog regiona. Sa takvom konstatacijom poslednjih godina saglašavali su se i predstavnici Vlade koji su prilikom svake posjete Beranama isticali da Ministarstvo poljoprivrede ulaže posebne napore da farmerima sa ovog područja obezbijedi povoljne uslove za dobar život na selu. Takođe, naglašavali su da će se, u cilju pune valorizacije prirodnih potencijala, značajna stredstva usmjeravati za revitalizaciju planinskih katuna. Međutim, seoskih mjesnih zajednica tvrde se razvoj poljoprivrede i stočarstva ne stimuliše na pravi način i da to potvrđuje stočni fond koji je desetkovan u odnosu na neka minula vremena. Oni navode da uzroke ovako negativnih trendova treba tražiti i u podacima koji govore da je država poslednjih godina dodjeljivala socijale mladim radno sposobnim ljudima.
- Na ovim prostorima se oduvijek teško živjelo, ali su ljudi morali da rade, jer su znali da nemaju drugog izbora. Danas su došla neka druga vremena. Omladina i ne pokušava da se bavi stočarstvom, uviđajući da mnogo bolje prolaze oni koji primaju socijale, ili se bave sumnjivim poslovima. To samo po sebi govori da se ne treba čuditi što su nam katuni pusti, jer ljudi sa takvim navikama nijesu spremni da se uhvate u koštac sa teškim poslovima kao što je stočarstvo – naglašava predsjednik mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić.
Ljubo Đurišić iz sela Tmušiće tvrdi da je stočarstvo u beranskoj opštini osuđeno na propast jer, kako navodi, društvo u cjelini nije uradilo ništa da zaustavi nagli odliv stanovništva sa rurarnog područja.
- Ljudi u našim selima su nekada držali velike buljuke stoke. Svaka stopa zemlje se ručno obrađivala. Živjelo od rada, jer su ljudi shvatali da je to jedini način opstanka. Nije se živjelo loše iako su skoro sve familije bile brojne. Odjednom narod je počeo da napušta sela, a društvo u cjelini nije preduzimalo ništa da zaustavi nagli odliv stanovništva. Tako tokom zime u Tmušiću gdje je nekad bilo preko 40 domaćinstava, dime svega tri kuće, što ukazuje da su za oživljavanje stočarske proizvodnje potrebne neke korjenite promjene- navodi Đurišić.
Sličnog mišljenja je i Radojko Lutovac, iz sela Zagorje, smatrajući da je smiješno mladim ljudima, koji imaju zemlju i mogićnost da se bave stočarstvom i poljoprivredom dodjeljivati socijale.
- Upravo su socijale bitno uticale da se ugase nekadašnja moćna gazdinstva i da katuni ostanu bez uzornih stočara. Uostalom, u našim selima kruži parola „prodaj kravu – uzmi socijalu“. To je porazna činjenica, jer je narod na ovim prostortima dobro znao da može opstati jedino ako drži stoku i obrađuje imanja. Sve to ukazuje da država mora da na poseban način stimuliše i prepoznaje ljude na selu koji istinski imaju namjeru da žive od svoga rada. Takvim ljudima ne trebaju socijalna davanja već povoljni dugoročni krediti, dobri putevi do katuna i i garancija da mogu svoje proizvode prodati na tržištu – zaključuje Lutovac.
D.J.
Prednjače vikendaši
Mještani Dapsića podsjećaju da je na njihovim planinama tokom ljeta više vikendaša nego stočara.
- Torovi na našim katunima su iz godine u godinu sve prazniji. Nema više dobrih stočara, jer stari izumiru, dok se mladi okreću nekim drugim poslovima. Ali, zato sve više ima onih koji prave moderne vikendice, tamo gdje su njihovi djedovi napasali stoku. Vrijeme će pokazati koliko je to dobro, ali po onome što se da primijetiti takva praksa ne ude uz priču na kojoj se temelji adekvatna valorizacija planinskih potencijala - smatraju mještani Dapsića.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.