- Piše: dr Radoslav T. STANIŠIĆ filmski i TV reditelj
S pravom se mogu prihvatiti neke zamjerke od strane filmske kritike, na primjer da film ima previše titlova koji usporavaju radnju i da postoji izvjesna diskontinuiranast u događajima. Otis Fargason je tada izjavio da je film zapravo sačinjen iz nekoliko kratkih filmova, sa nazivima „Prodavnica”, „Zatvorska ptičica”, „Noćni čuvar” i „Raspjevani konobar”. Neki kritičari, zaključujući na osnovu samog naziva filma i prvih kadrova, da je pozadina filma zapravo socijalni komentar, odustali su od te ideje kada se desila velika gledanost i popularnost filma kod publike. Čaplin je i tada i tokom cijele svoje karijere govorio da socijalnji značaj nije imao udjela u njegovom radu, ali mu se ponekad nije vjerovalo. U Rusiji (gdje će Ejzanštajn kasnije proklamovati da je u „Modernim vremenima” Čaplin vidio novu eru današnjice) prijem filma bio je vrlo hladan.
Crvena zastava teško da je mogla biti komediografski elemenat, a scena pokretne trake, vjerovatno, najsmješnija u filmu, zbunila je mnoge ruske radnike, kojima je upravo tih dana Staljin naredio da povećaju brzinu pokretne trake, da bi povećeli produktivnost rada. Zašto drug Čaplin ismijava takvu stvar? Nasuprot tome, „Moderna vremena” su u fašističkoj Italiji i Njemačkoj osuđena kao komunistička po tonu. Bruks Atkinson je mudro zaključio da kada bi „Modarna vremena” bila prikazivana kao socijalna filozofija, „jasno je da bi Čaplin teško prošao kroz takav ispit, jer bi njegovo objašnjenje bilo isuviše trivijalno”.
„Moderna vremena” često se navode kao jedno od Čaplinovih najvećih djela, a svakako ostaje jedan od njegovih najpopularnijih filmova. Antologijske scene radnika Trampa kako u fabrici mahnito radi kako bi održao tempo na pokretnoj traci, bile su inspiracija za mnoge komedije kroz istoriju filma. Film opstaje i kao komentar na Ijudsku borbu za opstanak u industrijskim i ekonomskim uslovima XX, a pogotovo XXI vijeka. Pretpostavljalo se (mada Čaplin to javno nije nikada potvrdio) da je to prvi Čaplinov politički film, ali i njegov nelaskavi i vrlo kritički prikaz industrijskog društva bez kontrole nauštrb dehumanizacije čovjeka. Zato ovaj film na razmeđi dvaju perioda u stvaralačkom razvoju Čaplina ima tako značajnu i odlučujuću ulogu. Kada su „Moderna vremena” završena, zvučni filmovi su postojali skoro deset godina. Čaplin je uzeo u obzir mogućnost dijaloga u filmu i čak je imao spremljen tekst, ali je na kraju shvatio da život malog Skitnice zavisi od nijeme pantomime. U jednom trenutku mi ipak čujemo njegov glas, kada se zaposli kao konobar i pjevač pa improvizuje italijansku pjesmu. Tokom ovog šoua na podijumu, izgubi stihove svoje pjesme, ali spasava stvar improvizujući riječi blebetajući nerazumljivim jezikom. Njegovo izvođenje čudne muzičke numere oduševljava prisutne. Nakon što dolazi policija kako bi uhvatila djevojku radi njenog ranijeg bijega, njih dvoje uspijevaju pobjeći zajedno. I, na kraju, vidimo ih kako puni nade idu ulicom u zoru, po središtu kompozicije kadra iliti po osi akcije, prema nesigurnoj budućnosti.
Priča je zamišljena u četiri „čina”, od kojih je svaki ekvivalent jednoj od njegovih starih, kratkih komedija. „Moderna vremena” predstavljaju Čaplina kao stvaraoca vizuelnih komedija, bila je, a i dalje će biti na nedostižnom vru. Interesantan je podatak da je Vatikan napravio svoju listu filmova, i među 15 ostalih, svrstao ovaj film pod kategorijom umjetnost. Godine 2003. Kanski filmski festival se zatvorio sa filmom „Moderna vremena” u čast Čarlija Čaplina, a prazna stolica osvijetljena reflektorom simbolizovala je Čaplina. (KRAJ)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.