Iako je struja za Kombinat aluminijuma (KAP) neovlašćeno preuzimana iz evropske interkonekcije prije četiri godine, energetski subjekti koji su učestvovali u krađi struje za potrebe aluminijumske kompanije još nijesu regulisali međusobne višemilionske obaveze. Struja koja je neovlašćeno preuzeta tokom 2013. godine je plaćena od strane Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i vraćena u evropsku interkonekciju, ali CGES i Elektroprivreda (EPCG) još međusobno nijesu poravnali račune zbog krađe koji iznose 8,1 milion eura.
Prema mišljenju revizorske kuće KPMG, koja je revidirala finansijske iskaze CGES-a za 2016. godinu, krađu struje platiće država iz budžeta, odnosno građani.
– CGES nije knjižila nijednu obavezu prema EPCG-u, u vezi sa angažovanjem sistemske rezerve za naknade koje EPCG potražuje od kompanije za period između 1. januara i 1. oktobra 2013. godine. Postupak u vezi sa ovim potraživanjem je pred Privrednim sudom, dok je članom 18 Zakona o budžetu Crne Gore za 2017. godinu propisano da se „prihodi po osnovu vlasništva i ostvarene dobiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu iz oblasti energetike, mogu u 2017. koristiti za regulisanje međusobnih dužničko-povjerilačkih odnosa tih subjekata, proisteklih iz zakonskih obaveza snabdijevanja i balansiranja sistema, i realizaciju prioritetnih kapitalnih investicija u energetskom sektoru”. Imajući u vidu citirani član Zakona o budžetu CG za 2017. godinu, očekivanja su da će država preuzeti ovo potraživanje i platiti energiju preuzetu za balansiranje EPCG-u, ali još nema zvaničnih akata u vezi sa ovim spornim pitanjem – piše u revizorskom izvještaju CGES-a za 2016. godinu u koji je „Dan” imao uvid.
Revizorski izvještaj će dioničari razmatrati na skupštini akcionara zakazanoj za 29. jun.
Osim potraživanja po osnovu krađe struje, CGES-a potražuje od EPCG još 12,25 miliona eura za naknadu koju plaćaju proizvođači električne energije za korišćenje prenosnog sistema. Regulatorna agencija za energetiku (RAE) je polovinom 2014. godine donijela odluku da proizvođači treba da plaćaju prenos CGES-u, što je od 1. januara 2014. do 31. jula 2015. fakturisano EPCG-u, ali je EPCG odbila da potpiše ugovor o korišćenju prenosne mreže, kao i da plati bilo koju od faktura.
EPCG se zbog uvođenja naknade za proizvođače u toku regulatornog perioda žalila Upravnom sudu, koji je tužbu odbio, a potom i Vrhovnom, koji je takođe odbio tužbu krajem prošle godine.
– Imajući u vidu da je odluka CGES-a iz avgusta 2014. godine, koja je odborena od strane RAE, poslije okončanja višegodišnjih postupaka, postala pravosnažna i izvršna, te kako ista predstavlja osnov za naplatu potraživanja CGES-a, po ovom osnovu, može se očekivati naplata ovih potraživanja pred Privrednim sudom u parničnim postupcima do kraja 2017. godine, ukoliko ne bude nekih nepredviđenih okolnosti – piše u izvještaju KPMG-a.
Većinski vlasnik CGES-a, kao i EPCG, je država. Na čelu CGES-a duži niz godina je Dragan Laketić.
CGES je prošlu godinu završio sa dobiti od 2,4 miliona, što je za 1,6 miliona manje nego u 2015. godini.D.M.
Neće da naplate dug od Montenegro bonusa
Osim sa EPCG, CGES ima „neraščišćenih računa” i sa Montenegro bonusom, takođe zbog KAP-a, odnosno po osnovu korišćenja prenosne mreže u periodu kada je Montenegro bonus snabdijevao KAP strujom. U pitanju je 2,7 miliona, a Montenegro bonus je takođe državna firma.
CGES i Montenegro bonus su u vezi sa dugom potpisali sporazum o poravnanju polovinom prošle godine i on je dospio na plaćanje 31. decembra, ali do realizacije nije došlo, jer je Zakonom o budžetu propisano da se energetski subjekti poravnaju u 2017. godini. Isti član Zakona o budžetu važio je i za 2016. godinu.
– Imajući u vidu član 18 Zakona o budžetu za 2017. godinu, stav je bio da ne pokrećemo postupak prinudne naplate, jer će ovo pitanje biti definisano u skladu sa Zakonom o budžetu za ovu godinu – naveli su iz CGES-a u izvještaju.