Tek svaki sedmi nasilnik u Crnoj Gori zatvorski je kažnjen za nasilje u porodici, pokazuje statistika državnih organa. Prema podacima sudova za prekršaje za Podgoricu, Budvu i Bijelo Polje, sudije su nasilnike kaznile samo 107 puta, dok su im opomene, novčane i uslovne kazne izrečene u čak 760 slučajeva.
Analiza Ministarstva za ljudska i manjinska prava o slučajevima nasilja u porodici u Crnoj Gori pokazala je da su sudovi za prekršaje u toku prošle godine imali u radu 2.073 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Od 1.563 završenih predmeta, 489 je okončano izricanjem novčanih kazni, 107 zatvorskih i 177 uslovnih osuda. Sudije su izrekle 94 opomene, devet vaspitnih mjera, u 33 predmeta je odbačen zahtjev, u 104 je obustavljen postupak, dok je u 489 predmeta donesena oslobađajuća odluka.
Analiza je pokazala da je nasilnik najčešće punoljetan muškarac, a za nasilje je lani prekršajno odgovarao 1.461. Za nasilje je optuženo 306 žena. Pred sudovima je završilo 14 maloljetnika muškog i sedam ženskog pola.
– Prema raspoloživim podacima, na uzorku od 1.526 nasilnika, njih 908 ili 59,50 odsto su nezaposlena lica. Na uzorku od 1.056 nasilnika ili 59,06 odsto od ukupnog broja nasilnika, njih 399 ili 37,78 odsto ima osnovno obrazovanje, 559 ili 52,93 odsto srednje, dok 98 ili 9,28 odsto ima višu ili visoku stručnu spremu – navodi se u analizi.
Psiholog Radmila Stupar Đurišić smatra da sudije sude onako kako stranke tuže i vještaci vještače, ističući da je čest problem da žrtve nasilja prvo podnesu tužbu, pa je poslije povuku. Ona ističe da se nasilnik na sudu često nađe tek kad počini nasilje treći ili četvrti put, ali da sud nema podatke o tim prethodnim slučajevima.
– Ja znam da je on nasilnik, ali suštinski, to je prvi put da je postupak protiv njega stvarno sproveden do kraja. Imamo neznanje i strah kod žrtava nasilja u porodici. One se plaše i ne vjeruju ni sudstvu ni sistemu. Kad nema dokaza, sud ne može osuditi. Sud ne može suditi po izjavi koja se da, pa se povuče, pa se predomisli. Uslovne i novčane kazne se jako često izriču kada je prvi put prekršilac izveden pred sud. Nikad nemate takvu presudu ako je počinilac već osuđivan za nasilje – pojasnila je Stupar Đurišić za „Dan”.
Dodaje da nema koristi što psiholog vidi da taj konkretni slučaj koji je završio na sudu, ustvari nije prvi put.
– To stvara problem. Jako je važno da žrtve prijave nasilje onda kada se ono desi, a ne da čekaju da budu brutalno pretučene da bi shvatile da žive u nasilničkoj porodici. I šamar, i uvreda su nasilje – upozorila je ona.
Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević ocijenila je za „Dan” da je zabrinjavajuće da se više izriču novčane i uslovne kazne za nasilje u porodici, posebno iz razloga što je, kako je rekla, trend porodičnog nasilja sve izraženiji poslednjih godina.
– Sudovi se više okreću novčanoj i uslovnim kaznama, koje ništa ne znače, odnosno šalju poruku nasilnicima „radite kao i do sada”, jer nema onih ranije prijavljenih slučajeva nasilja, da bi to sudije i tužioci mogli da vide i da bi ga strože kažnjavali. Sva ubistva koja su se desila u poslednje dvije godine su bila iz ponovoljenog nasilja. Ni sudije, ni tužioci ni centri za socijalni rad, čak ni policajci, to nijesu prepoznavali. Zanemarivali su da su sve one bile žrtve ucjena, prijetnji i proganjanja. To je isto težak vid nasilja – ukazala je Raičevićeva.
Ona smatra da je stanje sada i gore nego kada je Sigurna ženska kuća počela sa radom.
– Rekla bih da je tada postojao neki entzuzijazam i da su svi iz institucija ozbiljnije shvatali taj problem. Ta priča je sada utihnula, pa čini se i na nivou Evropske unije – istakla je Raičevićeva.
Podaci Uprave policije pokazuju da je prošle godine zbog nasilja u porodici podnijeto 197 krivičnih prijava protiv 203 osobe, od kojih je 186 muškog pola (pet maloljetnika), a 17 ženskog pola.
Podaci Vrhovnog suda pokazuju da su u radu imali 236 predmeta iz oblasti nasilja u porodici, od kojih su 182 riješena. Sudije su izrekle 175 osuđujućih presuda, sedam oslobađajućih i dvije odbijajuće. U četiri slučaja predmet je obustavljen. A.O.
Žene najčešće žrtve
U 1.563 završena predmeta ukupno su bile 1.863 različite žrtve nasilja, od čega 1.700 ili 91,25 odsto punoljetnih i 163 ili 8,74 odsto maloljetnih. Žene su žrtve nasilja u 67,23 odsto slučajeva. Maloljetne žrtve češće su muškog pola i to 98, dok je nasilje zabilježeno nad 65 djevojčica.