KOLAŠIN - Grad na Tari „suzi Evrope“ koji perspektivu svog razvoja vidi u turizmu i dalje ima oko 1.500 septičkih jama jer je samo manji dio domaćinstava priključen na kanalizacionu mrežu. Taj problem više od dvije decenije je otvoreno pitanje na stolu svake vlasti pa čak i državnih projekata. Niko od njih dosad nije negirao činjenicu da se u Kolašinu neadekvatno tretiraju otpadne vode i da to spada u najkrupniji infrastrukturni problem grada. Prvi koraci ka rješavanju tog problema su napravljeni, ali kao i sve do sada, ostaje otvoreno pitanje kad će problem konačno biti riješen. U lokalnoj upravi se nadaju da će do 2020. godine Kolašin dobiti postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Sekretarka Sekretarijata za urbanizam Ivana Grujić kaže da je dosad urađena Studija izvodljivosti kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izrađen Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu koji je dobio saglasnost nadležnih organa. Ona naglašava i da su stvoreni prostorno-planski preduslovi za izgradnju postrojenja i kanalizacione mreže.
- Opština je izradila Projektni zadatak za izradu idejnog projekta za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) i izgradnju kanalizacione mreže (KM) u opštini. Od strane predstavnika Ministarstva održivog razvoja i turizma, koji je glavni nosilac poslova izgradnje postrojenja, obaviješteni smo da je na osnovu navedenog projektnog zadatka raspisan tender za izradu Idejnog projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Strateškim master planom za upravljanje otpadnim vodama u centalnom i sjevernom regionu Crne Gore, rješavanje pitanja otpadnih voda u opštini Kolašin se klasifikuje u grupu opština sa srednjim prioritetom, tako da se nadamo da će završetak svih poslova biti do 2020.godine - kazala je Grujićeva.
Stručnjaci iz ove oblasti ističu da je postojećom kanalizacionom mrežom pokriven centralni dio grada sa velikim hotelima i državnim institucijama. Naglašavju da je mreža u dobrom stanju i funkcioniše bez većih problema, ali i ističu da u Kolašinu dominiraju septičke jame i njihov broj je oko 1.500. Ocjenjuju da takvo stanje nije dopustvo za jedan turistički centar te da se rješavanju problema mora pristupiti ozbiljno, uz dugoročna i krupna ulaganja. Problem je i što se domaćinstva odlučuju za jeftiniju varijantu pa kanalizacione cijevi iz svojih kuća i vikendica usmjeravaju ka najbližoj rijeci ili potoku.
Iz lokalne uprave ističu da su im „ruke vezane” kada je riječ o sankcionisanju ovakvih pojava.
- Možemo samo da regujemo po prijavi građana i konstatujemo takvo stanje- kažu u lokalnoj upravi, a oni koji brinu o vodotocima kažu da se ne može čekati već da se mora spriječiti zagađenje voda i osnovnih ekoloških standarda. J.Š.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.