Primati su nesumnjivo pametni. Majmuni mogu da nauče kako da koriste novac, a šimpanze imaju smisla za logičke zadatke. Ali, još uvijek niko osim čovjeka nije uspio da kaže „zdravo”. Naučnike je dugo intrigirao neuspjeh primata da razgovaraju poput ljudi. Razumijevanje toga moglo bi da ponudi odgovor na pitanje kako su naši preci razvili govor.
Nedavno su istraživači izjavili da majmuni posjeduju vokalni sistem koji bi im omogućio da pričaju kao ljudi koristeći na hiljade riječi, ali problem je u njihovom mozgu. Ljudski govor je rezultat spoja komplikovanih radnji poput strujanja vazduha i grčenja mišića. Da bi se proizveo određeni zvuk, mi vokalnom sistemu moramo da damo određeni oblik.
Vokalni sistem primata sadrže iste elemente kao i ljudski, ali je njihova geometrija drugačija. Još 1969. godine naučnici su utvrdili da je spektar zvukova koje majmuni mogu da naprave ograničen u poređenju sa ljudskim.
Profesor sa Univerziteta Braun Filip Liberman upoređivao je vokalni sistem šimpanzi sa vokalnim sistemom neandertalaca. Utvrdio je da je evolucijom došlo do anatomske promjene kod ljudi. Od ključnog značaja bilo je spuštanje čovjekovog jezika u grlo. Međutim, njegov nekadašnji student doktor Fič je sa svojim kolegama došao do drugačijeg zaključka. Oni su tri makaki majmuna podvrgli rendgenskim zracima i otkrili su da oni zapravo posjeduju mogućnost govora poput ljudi. A šta ih sprječava u tome? Kod naučnika postoji konsenzus da odgovor leži negdje u mozgu majmuna.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
