Vijest o farmi magaraca u Martinićima, koju je 21. i 22. novembra objavila agencija Frans pres, prenijelo je oko 2.500 svjetskih medija, a procjenjuje se da su je pročitale oko dvije milijarde ljudi, saopštio je vlasnik farme Darko Saveljić. On kaže da je to bila planetarna vijest koja je otišla iz Crne Gore.
– U poslednjih 15 godina samo su se dvije vijesti proširile tako planetarno – proglašenje nezavisnosti 2006. godine i vijest o nesreći na Bioču kada je voz iskočio iz šina. Farma je postala preko noći crnogorski brend i sada dobijamo mejlove iz cijelog svijeta. Sada će te male količine mlijeka koje proizvodimo početi da se izvoze u Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i druge države – kazao je za „Dan” Saveljić.
Među medijima koji su prenijeli vijest o farmi iz Martinića su „Kina tajms”, „Kuvajt tajms”, „I-Afrika”, „Frangurkter”...
Farma magaraca u Martinićima na socijalnim mrežama i u narodu bilježi ogromnu popularnost i uspjeh, a više od jedan odsto populacije u državi prati objave na društvenoj mreži Fejsbuk.
– Do sada je postove o njoj čitalo najmanje pola miliona ljudi. Svaki post pročita najmanje 50.000 ljudi. Poslednja tri dana dosegli smo do dvije milijarde ljudi – kaže Saveljić, dodajući da je farmu do sada posjetilo oko 130.000 ljudi, a mjesečno tuda prođe 500 lica.
Poručuje da su na dobrom putu da ostvare ono što smo započeli.
– Prije svega, sačuvali smo magarca od izumiranja. Smatramo da ih u cijeloj državi nema više od 150, mahom muških jer su oni izdržljiviji u poslovima za koje se koriste. Danas je u Crnoj Gori više pelikana nego magaraca, u to smo potpuno sigurni – ističe Darko Saveljić.
Pored toga što je osnovana da zaštiti magarca od izumiranja, farma ima za cilj edukaciju građana. Interesantno je da su radnim danima u maju dnevno dolazile i po dvije škole sa po 200 do 300 učenika. Ulaznica za farmu je kilogram šargarepe ili jabuka po osobi i ona se daje magarcima.
– Imamo uspjeha i kod liječenja autizma – tri mlade osobe česti su posjetioci farme. Uspostavili su kontakt sa magarcima i, prema riječima njihovih roditelja, njihovo stanje je znatno bolje – uvjerava Saveljić.
On ističe da je magarac dio naše kulturne baštine i našeg nasleđa, te da do prije tridesetak godina nije bilo kuće u krševitim krajevima koja nije imala magare koje se koristilo za transport vode, drva, pa i za naporan rad u polju.
– Ljudi su se odlučivali za tu životinju jer je adaptirana na krš, nije probirljiva i jede znatno manje nego konj, a prilično je izdržljiva i ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu. Oni su danas izgubili bitku sa tehničkom revolucijom i izgradnjom infrastrukture, tako da je ova životinja ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom Balkanu pred izumiranjem. Naša farma nije klasična gdje se životinje tretiraju hemijom i drže vezane. Kod nas magarci žive slobodno, imaju na raspolaganju hektare pašnjaka, a dohranjuju se samo sijenom – objašnjava Saveljić.
Farma je i azil za životinje koje su usled napornog rada ili lošeg tretmana u lošem stanju kako bi im se, u idealnim uslovima, povratio život. Od 25 magaraca, za šest njih farma je azil i utočište od gladi i brutalnosti.
M.S.
Dolaze izmučene životinje
Ne možete da vjerujete u kakvim su uslovima i u kakvom su stanju bile pojedine životinje koje su sada na farmi. Da funkcioniše sistem i da se primjenjuje Zakon o dobrobiti životinja, pojedini bivši vlasnici platili bi visoku cijenu zbog lošeg odnosa prema životinjama. Na farmi svaka životinja ima svoje ime. Najmlađe je Srce – dodao je Saveljić, navodeći da je farma otvorena za posjetioce subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati.
Litar magarećeg mlijeka 50 eura
Saveljić kaže da se u Crnoj Gori litar magarećeg mlijeka prodaje za 50 eura. Za inostranstvo cijene će biti malo veće. Dnevno može da se dobije ne više od pola litra mlijeka, često puta znatno manje. Ovo je i razlog zašto je ovo mlijeko skupo. Ono može da se zamrzne i čuva u hladnjaku, a da se pri tome ne umanji njegova biološka vrijednost. Za djecu koja boluju od teških bolesti ovo mlijeko se daje besplatno.
Magareće mlijeko je potpuno prirodan organski proizvod. Mlijeko se nakon muže filtrira kroz sterilnu gazu i zamrzava.
Magareće mlijeko se koristi isključivo termički neobrađeno. Bilo kakvo zagrijavanje uništava njegova svojstva. Dnevno se pije jedan decilitar mlijeka tako što se ono pije po malo. Ukoliko ukus nekome ne odgovara, ono se može miješati sa keksom ili drugim mlijekom.