Problem pri sprovođenju tendera nije Zakon o javnim nabavkama, već njegova neadekvatna primjena, čija bi kršenja trebalo da zavrijede pažnju nadležnih institucija, prije svega tužilaštva, ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji „Kako do efektivne kontrole svrsishodnosti javnih nabavki” u Beogradu. Na skupu je istaknuto da civilno društvo opravdano treba da vrši pritisak na vlade u regionu kako bi izgradile efikasne sisteme javnih nabavki i omogućile odgovorno trošenje novca poreskih obveznika.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović istakao je da revizori moraju kontrolisati velike i male tendere, ali da u slučajevima kada otkriju nepravilnosti tužilaštva treba da reaguju, što sada nije slučaj. On je naveo da im tužioci kažu kako su izvještaji DRI opširni, iako mediji u jednom tekstu obično obuhvate suštinu nalaza i svedu tekst na nekoliko stranica.
– Tužilaštva treba da po zaključcima revizije otvaraju i istrage. Možemo da otkrijemo nepavilnosti u trošenju, ali tužilaštvo je to koje treba da sagleda ima li krivičnog djela. Imamo sukob sa Vrhovnim državnim tužilaštvom jer se oni ne miješaju u svoj posao – ocijenio je Radulović, dodajući da bi revozori i tužioci trebalo da funkcionišu po sistemu „gdje ja stanem, ti produži”.
Radulović je ocijenio da su aneksi ugovora „tumor sistema javnih nabavki”, a kao veliki problem istakao je i neadekvatno planiranje. Kazao je da je loše planiranje budžeta za javne nabavke problem na koji ukazuju zvanični izvještaji nadležnih institucija u toj oblasti, kao i sami službenici za javne nabavke. Kako navodi, DRI se bavila efikasnošću planiranja u zdravstvenom sistemu jer su u 2015. sproveli tendere vrijednosti 65.285.851 euro, što čini 15,22 odsto ukupnih ugovorenih tendera.
Kao poseban problem, Radulovuć je naveo da su zdravstvene institucije planirale da potroše 94,2 miliona, a izdatak je na kraju bio 65,2 miliona, pri čemu se stvara razlika od preko 28 miliona eura. Takođe, kazao je da je zabilježeno prekoračenje od 205.000 eura za plaćanje usluga, jer su umjesto pleminiranih 1,8 miliona zdarvstvene isntitucije potrošile preko dva miliona.
Njegov kolega iz DRI Srbije Radoslav Sretenović izjavio je da u javnim nabavkama postoji veliki problem nekonkurentnosti i neekonomičnosti prilikom izbora ponuda, a nije strano ni favorizovanje određenih ponuđača. Upozorio je da loše planiranje prilikom javnih nabavki može imati posledice po budžet.
Asistent na programu Monitoring u NVO MANS Mitar Batrović rekao je da su tokom višegodišnjeg monitoringa uočili da se rijetko koja institucija bavi principom svrsishodnosti prilikom planiranja i sprovođenja postupaka javnih nabavki. On je istakao da kod većine institucija godinama postoji problem u inicijalnom planiranju nabavke roba, radova i usluga koji se ogleda u čestim izmjenama planova javnih nabavki. Kao primjer čestih izmjena planova naveo je Ministarstvo finansija, koje je 10 puta mijenjalo taj dokument u 2014. godini. On je naveo da je MANS analizirajući dokumentaciju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za nekoliko predmeta javnih nabavki, došao do zaključka da je ta institucija često koristila neposredni sporazum, iako se taj postupak smatra najnetransparentnijim postupkom, čiju je zakonitost veoma teško kontrolisati i koja umnogome isključuje tržišnu konkurenciju.
Batrović je istakao da s obzirom na to da se u Crnoj Gori trenutno radi novi Zakon o javnim nabavkama, i da MANS ima svog predstavnika u radnoj grupi, trudiće se da novi akt što bolje uredi aspekt svrsishodnosti, davanjem detaljnih preporuka koje će proisteći iz svega što se pokazalo kao problematično tokom dosadašnjeg monitoringa.M.S.
Kriterijumi diskriminatorni
Pomoćnica direktora Uprave za javne nabavke Crne Gore Mara Bogavac kazala je da je u našoj državi tokom 2015. na tendere potrošeno 428,8 miliona eura. Ona je navela da su potencijalne zone rizika prilikom planiranja javnih nabavki izrada tog akta van okvira planiranih novčanih sredstava, mijenjanje i dopunjavanje plana, kao i dijeljenje istih ili sličnih tendera na više postupaka kako bi se izbjegla primjena zakona. Bogavac je, govoreći o svrsishodnosti, kazala da veliki rizik predstavlja korišćenje diskriminatorskih fakultativnih uslova i kriterijuma, kao i navođenje mjera i tehničkih karakteristika ili specifikacija koje ograničavaju ili sprečavaju konkurenciju.
Šta će EPCG luksuzni „BMV”
Batrović je kazao da je monitoring MANS-a pokazao da je svrsishodnost tendera često upitna i prilikom nabavke službenih automobila.
– Tako je 2014. godine Elektroprivreda nabavila automobil marke „BMV” od 70 hiljada eura za koji se čini da je nabavljen kako bi zadovoljio potrebe zahtjevnijih ljubitelja automobila u tom preduzeću. Naime, taj automobil je prilično opremljen, sa zapreminom motora od gotovo 3.000 kubika, snaga motora je 190 kV, posjeduje kožna sjedišta, multifunkcionalni sportski volan, alu-felge, sigurnosne šrafove za točkove, Dynamic Damper Control, spoljne ručice vrata sa osvjetljenjem, unutrašnje ukrasne drvene lajsne „fineline“, tonirana stakla, Bi-Xenon svjetla sa sistemom za intenzivno pranje farova, automatsku kontrolu dometa farova, navigacioni sistem i još znatan broj dodatne opreme. Postavlja se pitanje da li je tako opremljen automobil bio zaista potreban i da li se njegova nabavka može ikako opravdati – istakao je on.