Izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koje su planirane za sledeću godinu neophodno je unaprijediti položaj samohranih roditelja, koji sada nemaju zaštitu države, a to se može postići njihovim zapošljavanjem i davanjem dodatka za djecu, ocijenio je za „Dan” ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić.
U Crnoj Gori, prema poslednjim podacima MONSTAT-a, živi 13.989 samohranih roditelja koji u aktuelnom zakonodavstvu nijesu prepoznati kao ugrožena kategorija stanovništva.
Ministar Marić ističe da Vlada mora u narednom periodu biti otvorenija za predloge nevladinog sektora, kojima bi se stvorili mehanizmi za unapređenje položaja ove kategorije građana.
On smatra da bi pored rješavanja problema sa isplatama alimentacije, izmjenama zakona trebalo predvidjeti čitav niz drugih servisa u oblasti prosvjete, zdravstva i rada. Marić kaže da bi trebalo obezbijediti i da samohrani roditelji imaju neku vrstu prioriteta prilikom zapošljavanja, a njihova djeca dodatak tokom školovanja.
– S obzirom da meni mandat uskoro ističe, malo je vremena da uradimo nešto veliko. U svakom slučaju u perspektivi se moraju stvarati servisi za pomoć samohranim roditeljima koji sad nijesu na zavidnom nivou. Ti ljudi su ugroženi, a zakon ih prepoznaje samo kao termin. Oni koji ispunjavaju opšte uslove za dobijanje materijalnog obezbjeđenja mogu ostvariti to pravo, ali uslov za to je da nemaju apsolutno ništa od imovine ili prihoda. To nije dobro rješenje – izjavio je Marić.
On ističe da se država prema samohranim roditeljima mora odnositi sa punom pažnjom i u tom pravcu obezbijediti adekvatnu socijalnu politiku.
– Izmjenama zakona se moraju naći efikasni mehanizmi koji će direktno uticati na poboljšanje položaja samohranih roditelja. Neophodan nam je sistemski odgovor. Mi sada imamo samo krpljenje rupa ali ne sistemski osvrt na socijalnu politiku koja će pogađati cilj. Vlada treba da bude otvorenija za predloge sa strane i čuje glas onih koji su dovedeni u lošu situaciju, a ne sama da donosi rješenja koja se na kraju ispostave potpuno neefikasna – istakao je Marić.
Predsjednica Udruženja samohranih roditelja Snežana Prelević ocjenjuje u izjavi za „Dan” da su samohrani roditelji u poslednjih godinu dobili jedino popust od 50 odsto u vrtićima.
– Ostale stvari se nijesu pomjerile sa mrtve tačke. Mada ne možemo samo da kritikujemo, jer samo jake države imaju dobar socijalni program, a znamo u kakvoj smo mi ekonomskoj situaciji. Ipak, ni to ne smije biti opravdanje za jako loš položaj samohranih roditelja. Mi smo u takvoj situaciji da se za sve moramo snalaziti sami, pomoć od države je minimalna ili je nema – upozorila je Prelevićeva.
Podaci Monstata pokazuju da je od ukupnog broja porodica u državi 14 odsto onih gdje je jedan roditelj staralac djece. U našoj državi su evidentirana 2.652 samohrana oca, kao i 11.337 majki.
– Samohranim roditeljima treba dati pravo na neku afirmativnu akciju. U razvijenim državama ta kategorija stanovništva je jako štićena. Mi ovdje teško možemo i da se zaposlimo. Poslodavci izbjegavaju da angažuju samohrane roditelje, jer znaju da ako se dijete razboli, taj radnik mora ostati kod kuće da brine o djetetu jer nema ko drugi. Zato smatram da bi država trebalo da da i neke povlastice poslodavcima koji zaposle samohranog roditelja kako bi se ta kategorija lica lakše zapošljavala i obezbjeđivala egzistenciju sebi i djeci – navodi Prelevićeva.
Predsjednik pokreta Alternativa Vesko Pejak smatra da bi samohranim roditeljima pored povoljnijeg upisa u vrtić, trebalo obezbijediti subvencioniranu cijenu struje, besplatnu hranu za bebe, afirmativnu akciju prilikom zapošljavanja.
– Ovo su samo neke male „kozmetičke” promjene koje državu ne bi koštale mnogo, a bile bi velika pomoć za samohrane roditelje – ističe Pejak.
M.S.
Pejak: Zavod da im traži posao
Vesko Pejak ističe da je poseban problem samohranih roditelja naplata alimentacije.
– Alternativa želi da pooštri načine naplate novca, kao i da uvede mnogo oštrije sankcije za one koji ne plaćaju redovno svoje obaveze po osnovu odluke suda. Naime, dešava se da jedan od roditelja radi „na crno”, pa samim tim ne ispunjava uslove da plaća alimentaciju. Tu se zaboravlja na obavezu roditelja da izdržava svoje dijete, pa samim tim i da ima neke prihode. Svakom takvom roditelju Zavod za zapošljavanje bi trebao da nađe posao, a ukoliko bi odbio da radi, snosio bi prekršajne posledice zbog zanemarivanja svojeg djeteta ili djece. Mi smatramo da je neophodno modifikovati zakon da bi se ovo postiglo. Ako je neophodno, donijeti set novih zakonskih rješenja u ovom smjeru – zaključuje Pejak.