Svaki šesti nezaposleni u Crnoj Gori mlađi je od 25 godina, a u državi je trenutno bez posla 40.249 lica. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), na evidenciji nezaposlenih mladih je 1.861 sa završenim fakultetom, od 9.083 lica koja su bez posla a imaju sedmi stepen stručne spreme.
Međunarodni dan mladih – 12. avgust, populacija „na kojoj svijet ostaje“ dočekuje uglavnom bez posla, bez primanja, obespravljena i bez prava odlučivanja, a najveći broj građana mlade dobi i dalje živi sa roditeljima. S obzirom na to da je u toku program stručnog osposobljavanja, gdje oko 4.000 mladih stiče radno iskustvo devet mjeseci, poslije čijeg isteka najveći broj njih ostane bez posla, jasno je da je stvarna cifra mladih nezaposlenih mnogo veća.
Najviše nezaposlenih lica je starosti između 30 i 40 godina – 9.945 ili 24,71 odsto.
– Posmatrano prema stepenima stručne spreme, najviše mladih (15–25) je sa četvrtim stepenom 3.227 (osam odsto od ukupnog broja nezaposlenih). Sa sedmim stepenom stručne spreme ukupno su 9.083 lica ili 22,57 odsto, od čega je mladih 1.861 ili 20,49 odsto. Magistara je ukupno bilo 267, od čega je mladih 17 ili 6,37 odsto. Doktora nauka je bilo devet, i svi su stariji od 25 godina – saopštio je za „Dan“ direktor ZZZ Rade Milošević.
Miloš Knežević, koordinator Omladinske grupe Centra za građansko obrazovanje (CGO), ocijenio je da mladi od 15 do 29 godina ostaju na marginama procesa odlučivanja iako, prema poslednjem popisu iz 2011, čine 21,4 odsto ukupnog stanovništa. On je upozorio da su istraživanja pokazala da mladi dominantno smatraju da se njima manipuliše (33 odsto), dok 21 odsto ispitanika smatra da se ulažu minimalni napori kako bi im se ponudile mogućnosti jednake onima koje imaju stariji, a čak 20 odsto konstatuje da mladi predstavljaju samo „ukras u društvu“.
– Jedan od gorućih problema u Crnoj Gori sa kojima se mladi susreću jeste i nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori 2015. bila je 37,6 odsto od ukupnog broja mladih i bila je dvostruko veća od opšte stope nezaposlenosti koja je u istom periodu iznosila 17,5 odsto. Na nezaposlenost utiče i neusklađenost obrazovne ponude i potreba tržišta rada, pored inače skromnog kvaliteta obrazovanja koje se nudi mladima u Crnoj Gori. Posledično, imamo i hiperprodukciju određenih obrazovnih profila, pa je neophodno pod hitno uskladiti politiku obrazovanja sa traženim kvalifikacijama na tržištu rada. Takođe, obrazovni sistem bi morao biti posvećeniji razvoju kritičke svijesti mladih i njihovog aktivnog odnosa prema stvarnosti jer se na taj način razvija demokratsko društvo aktivnih građana – upozorio je Knežević.
Mladi ljudi nijesu samo naša budućnost, već i naša sadašnjost, nije dovoljno samo posjedovati nadu u bolje sjutra, neophodno je učiniti napor u ovom trenutku da bi mogli da stvorimo Crnu Goru bogatijom, naprednijom, prosperitetnijom državom, ocijenjeno je iz Demokratske Crne Gore povodom Međunarodnog dana mladih. Iako su, kako kažu, mladi ljudi izvorište ideja za inovacije, katalizatori mira, zagovornici pravde i pravičnosti, oni su u Crnoj Gori isključeni iz procesa donošenja odluka, uskraćena im je mogućnost kreiranja sopstvene budućnosti, nezaposlenost mladih je veća u odnosu na nezaposlenost ostalih kategorija stanovištva, a nedostatak brojnih umjetničkih i sportskih sadržaja u velikoj mjeri negativno se odražava na njihov razvoj i sazrijevanje.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP) je ocijenjeno da se mladi u Crnoj Gori, zaslugom aktuelne vlasti, sve više nezasluženo nalaze na margini društva, umjesto da budu pokretačka snaga razvoja naše zemlje. Kako je kazala portparol SNP-a Snežana Kaluđerović, to potvrđuju i podaci iz najnovijeg istraživanja, koji ukazuju da preko 90 odsto mladih ljudi u Crnoj Gori nije zadovoljno svojim položajem i perspektivom u društvu.
– Gotovo dvije trećine mladih, prije svega studentske populacije, prepoznaje korupciju i organizovani kriminal, te visoku stopu nezaposlenosti kao goruće probleme Crne Gore, što je najbolji dokaz katastrofalne politike vladajuće strukture. Nažalost, daleko smo i od pravne države koju samo na papiru pod plaštom „njegovanja evropskih vrijednosti” zastupa aktuelna vlast. Zato ne treba da čudi podatak da podrška evropskim integracijama među studentskom populacijom iznosi 58 odsto, dok je broj euroskeptika posebno u porastu među studentima fakulteta društvenih nauka – ukazala je ona.
U SNP-u smatraju da treba uvesti poreske olakšice za poslodavce koji zapošljavaju omladinu, najavljujući da će značajnu pažnju posvetiti realizaciji projekta omladinskog preduzetništva putem kreiranja posebnih programa za mlade u toj oblasti.
Iz NVO Mladiinfo Montenegro kazali su da teže da ostvare svoje ciljeve prikupljanjem i distribuiranjem informacija o stipendijama, konferencijama, poslovima, praksama i drugim prilikama za lični i profesionalni razvoj mladih, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Marjana Krsmanović iz Juventasa poručila je da su mladi najveći kapacitet jedne države.
– Iako su znatno zastupljeni u ukupnom biračkom tijelu, malo je glasova mladih u sistemu odlučivanja. Podsjetimo, govorimo o licima starosti od 15 do 30 godina. O mladima treba da govore mnogo češće mladi jezikom svoje generacije. Crna Gora ima edukovane, motivisane mlade ljude, koji su pored donošenja odluka zainteresovani za javni prostor, odnosno kreiranje medijskog sadržaja, i to čine svakodnevno korišćenjem pametnih uređaja, te svojim prisustvom na društvenim mrežama. Treba im dati priliku da kreiraju specifične sadržaje koji odgovaraju potrebama njihove generacija, a koji će se emitovati putem internet portala, TV-a, dnevnih novina, radija – poručila je ona.A.O.
Nejednake šanse
Aktivizam kod mladih u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, a moguće ga je podstaći stalnom formalnom i neformalnom edukacijom, navela je izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Prima Aida Perović Ivanović. U intervjuu za PR centar kazala je da je položaj mladih loš „jer je to priča koja tek treba da zaživi“.
– Na prvom mjestu nedostaje to da institucije na jedan ozbiljan način shvate sve ono što su potrebe i problemi mladih – istakla je Perović Ivanović.
Smatra da su među problemima sa kojima se suočavaju mladi – nezaposlenost, nejednake šanse među mladima, nejednak pristup obrazovanju, različitim oblicima neformalnog obrazovanja, stipendijama.