N
a regionalnoj konferenciji, čije je održavanje planirano do kraja juna, a na koju su pozvani ekonomski eksperti, Unija poslodavaca, kao i predstavnici Socijalnog savjeta, biće iznijeta studija slučaja na primjeru ukidanja granskog kolektivnog ugovora u bankarskom sektoru, najavila je predsjednica Sindikata banaka Lidija Pejović.
Ona je istakla da će na konferenciji biti predstavljeno u kojoj mjeri se u Crnoj Gori ne poštuje socijalni dijalog.
Granski kolektivni ugovor za zaposlene u bankarskom sektoru, sektoru osiguranja i drugim finansijskim institucijama, koji je na inicijativu Udruženja banaka raskinut krajem januara prošle godine, prestao je da važi prošlog avgusta, a trebalo je da pregovori budu nastavljeni u septembru, ali to se nije desilo.
– Nastojaćemo prisutne da upoznamo sa tim šta se dešava u Evropi i valjda shvate da se socijalni dijalog mora nastaviti i da nepostojanje granskih kolektivnih ugovora nije poželjno, ni dobro, ni za radnike, ni za poslodavce – kazala je ona.
Po riječima Lidije Pejović, iznijeće i podatke o tome kako posluju pojedine banke, odnosno koliko su enormno velike razlike u platama i kolika se sredstva iznose.
– Pokušaćemo poslodavce da privedemo za pregovarački sto. U to se uključila kompletna Unija slobodnih sindikata, a podržao je i Savez sindikata. Saopštićemo i to da se upravo u najprofitabilnijim djelatnostima ukidaju granski kolektivni ugovori. Na primjer, Telekom je tek nakon tri godine uspio da potpiše kakav-takav, nažalost vrlo loš kolektivni ugovor, a Elektroprivreda traži izmjene, tako da je pitanje kako će se to završiti, ali bi bila loša praksa kad bi počele sve grane da otkazuju kolektivne ugovore, jer bi se došlo u situaciju da se radnici nalaze na brisanom prostoru, što ne poznaje ni sindikalni svijet ni Evropa. O svemu tome smo razgovarali na mnogim seminarima, gdje smo predočili tu situaciju i dobili podršku svih vrhova sindikalnog života – rekla je Pejović.
Po njenim riječima, svi predsjadnici sindikata u bankarskom sektoru su za to da se Udruženje banaka natjera da sjedne za sto, a ne da, kako je kazala, koriste status kvo stanje, koje im omogućava da otpuštaju radnike uz male otpremnine.
–U bankama se radnici u najvećoj mjeri otpuštaju putem sporazumnog raskida ugovora, rjeđe proglašavanjem radnika za tehnološki višak, jer su otpremnine daleko manje. Na taj način se banke oslobađaju starije radne snage i zapošljavaju mlađe, ne samo preko agencija, nego i kroz vladin program osposobljavanja visokoškolaca, što je veliki udar na stalno zaposlene i cijenu rada, ne samo u bankarskom sektoru nego i u svim djelatnostima. Poslodavci svakih devet mjeseci dobijaju radnu snagu, koju plaćaju poreski obveznici, pa nemaju potrebe da radnike zapošljavaju za stalno. Na taj način pokušavaju da premoste gubitke, kao što je to slučaj sa Hipo Alpe Adrija bankom, koja je otpustila 43 radnika, a zatim su preko vladinog programa tražili isto toliko pripravnika. Na kraju, ni ti ljudi ne ostanu na radnim mjestima, pa smo to pitanje pokušali da aktuelizujemo i preko Socijalnog savjeta, koji nije zasjedao već četiri-pet mjeseci zato što ne mogu da se dogovore ko će da bude predsjednik, koji je rotirajući, pa se važna pitanja odlažu – rekla je ona.
J.V.
Tražili podatak koliko je visokoškolaca zaposleno
Po riječima Lidije Pejović, Socijalni savjet je upoznat sa tim da Udruženje banaka ne želi da nastavi pregovore, a smatra da u rješavanje tog problema treba da se uključe i nadležna ministarstva, kako bi se napravili granski kolektivni ugovori, posebno za djelatnosti koje su u mogućnosti da ga poštuju.
Istakla je da je od Socijalnog savjeta zatražen podatak koliko je učesnika vladinog programa osposobljavanja visokoškolaca dobilo posao.
– Puno je zloupotreba baš zbog velike radne snage, a male tražnje, što znači iskorištavanje na svaki mogući način, male plate, prekovremeni rad, nesigurnost radnog mjesta, kao i držanje na kratkoj uzici, odnosno da ne mogu da se pobune, da se sindikalno organizuju i nemaju nikakva prava, a na račun toga profit raste, jer su smanjeni operativni troškovi, a u bankarskom sektoru najveća izdvajanja su upravo za plate – rekla je Lidija Pejović.