Nelegalna sječa drveta na području planina Vojnik i Golija je višedecenijski problem, a od nedavno situacija je kulminirala i na Pustom liscu i Nenadu jer je, kako tvrde mještani, planinari i ekolozi, došlo do trajne devastacije biodiverziteta, što je nemjerljiva šteta kako u ekološkom, tako i ekonomskom kontekstu. Slavko Krivokapić mještanin Brestica, sela u podnožju Pustog lisca, tvrdi da je na tom terenu od jesenas posječeno nekoliko hiljada kubika drveta, kako bukovog, tako i grabove, cerove i hrastove šume.
- Kasapnica šumskog blaga je evidentna pojava na području Pustog lisca i Nenada. Šumar kao da ne postoji, a direkcija za šume uzmiče glavom pred problemom. Vjerovatno će se neko sjetiti kroz koju godinu, kada taj pojas bude ogoljen, da je šteta ogromna. Da čudo bude još veće kada šumokradice posijeku stabla, debla natovare na kamione, a ostatak sitnog granja zapale, praveći tako scenario kao da je došlo do požara, prikrivajući na taj način tragove kako bi sebe zaštitili- kaže Krivokapić.
Pukovnik u penziji Dobroslav Bajović, inače strastveni planinar ističe da je tokom nedavng obilaska tih krajeva ostao zatečen stanjem koje je zatekao na terenu kada je u pitanju šumsko blago.
- O svemu sam obavijestio nadležne, a li niko ništa nije preduzeo po tom pitanju. Da su se makar urazumili i krivicu priznali državni organi sve bi bilo drugačije - kaže Bajović naglašavajući da su o svemu upoznali i ekološke organizacije Nikšića.
Izvršni direktor Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandar Perović kaže da su nedavno obavješteni o pojačanom intezitetu nezakonitih aktivnosti sječe šume na području Pustog lisca i Nenada, o čemu su obavijestili nadležne institucije na čiju reakciju se još uvijek čeka.
- Nelegalna sječa je poslednje dvije decenije postala veoma izrazen i golim okom vidljiv problem na teritoriji opštine Nikšić, pa su i Pusti lisaci Nenad već duži period nažalost prepoznati po tome. Neefikasan rad nadležne inspekcije koja prati tu oblast, je isto tako veliki problem i nejasno je kako tu nijesu vršene promjene, iako je očigledna nesposobnost da se primjene važeći zakoni. Model po kom se nakon nelegalne sječe drvni otpad namjerno zapali i tako maltene pokuša prikriti šta je zapravo rađeno, pravi ogromne ekološke i ekonomske štete sistemu, a posledice su mnogo ozbiljnije nego sto se to nažalost shvata. Zapravo tu je veoma jasno da se radi o organizivanom kriminalu, gdje postoje i opravdane sumnje da je korupcija isto tako prisutna na različitim nivoima, pa se nadamo da će jednom i osnovno državno tužilastvo biti zainteresovano da se bavi tom problematikom - naglašava Perović.
On dodaje da se u strogom centru grada, na parkingu preko puta Osnovnog suda i zgrade Skupštine opštine, a i na više drugih lokacija, nesmetano obavlja prodaja nelegalno posječene šume, čime se zapravo podstiče siva ekonomija i ekokriminal.
- Neshvatljivo je kako veliki broj komunalnih policajaca i isto tako značajan broj inspektora različitih inspkecija koji svakodnevno tuda prolaze ne reaguje na takve anomalije, jer svi znamo za što služe pakring mjesta i saobraćajnice. Apsurdno je što se nakon naših medijskih aktivnosti i javnih apela ponekad desi da se pripremeno uklone preprodavci, ali već nakon par dana imamo istu apokaliptičnu scenu. I tu svakako ima prostora za ispitivanje koruptivnih elemenata, ali izgleda da to nije interesantno nikom od nadležnih institucija. Ono što bi još trebalo istaći jeste i da je Nikšić opština u kojoj bi trebalo kao i u Pljevljima tražiti alternativni način grijanja, jer je kvalitet vazduha ugrožen između ostalog i zbog dominatnog grijanja na drva - kaže Perović.
Predstavnik Društva mladih ekologa Miodrag Karadžić naglašava da je stanje šumskog fonda na teritoriji nikšićke opštine, ali i šire nepovoljno.
- Najnoviji slučajevi nelegalne sječe šume u Nikšiću nijesu ništa novo i ništa trenutno. Problem je mnogo širi i takvih primjera ima svuda u Crnoj Gori. Odnos prema šumskom kompleksu kako u lakalnoj zajednici tako i u Crnoj Gori posmatrajući godinama unazad je loš. Prije svega takvo stanje je proizvod loših strategija i neplanske i nelegalne sječe. Šumski kompleks u Crnoj Gori je uzurpiran kako institucionalno tako i od pojedinca. Mišljenja smo da ovakvom stanju u bližoj budućnosti mora doći kraj jer je ono neodrživo a samim tim usloviće i bolji odnos prema šumama, Sami ili pod pritiskom direktiva EU stanje će se morati značajno mijenjati - naglašava Karadžić.
L.N. - B. B.
Potrebna primjena savremnih standarda
- Potrebno je uraditi jasna katastarska razgraničenja privatnih i državnih šuma i u oba slučaja raditi na konkretnoj primjeni savremenih standarda. Da ne bi više bilo stihijske sječe i da bi se održivo gazdovalo šumama potrebna je primjena savremenih standarda. Usvajanjem i kvalitetnom primjenom standarda kako državne tako i privatne šume bi se sačuvale a vlasnicima bi se pružile i veće mogućnosti u plasmanu drveta. Konačno primjenom standarda vlasnici privatnih šuma bi osim što sada šume koriste za branje ogrjevnog drveta mogli da razmišljaju i o izvozu kvalitetne drvne građe, a imali bi jasno izdefinisanu količinu drveta za sječu u odnosu na priraštaj. U tom smjeru ministarstvo i Uprava za šume moraju izgraditi sopstvene kadrovske kapacitete i više se otvoriti za saradnju sa zainteresovanim stranama. Prije svega mislim na NVO koje im u velikoj mjeri mogu pomoći kapacitetima i iskustvom. Ministarstvo je to koje mora pokrenuti stvari i ubrzati komunikaciju, a onda zajedno sa NVO uključiti i vlasnike šuma u procese sertifikacije - kaže Karadžić.