Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva
Ljiljana Krivokapić kazala je za „Dan” da će se vraćanjem upravnih odbora u zdravstvenim ustanovama spriječiti samovolja i pogrešan rad nekih direktora. Istakla je i da je zdravstvenom sistemu tokom epidemije nedostajalo iskustva na odjeljenjima gdje su se liječili zaraženi.
– Pored povećanja zarada, insistiramo na protokolima zaštite na radu, uvođenju standarda na poslu, obaveznoj stimulaciji koja neće biti u rukama direktora već i sindikata kako bi se znalo ko je dobija i zašto. Tražimo i bolje uslove za rad na psihijatriji, izdvajanje onih iz zatvora koji su tu na liječenju, a insistiramo i na vraćanju beneficiranog staža jer su to ranije imali (sada imaju samo zaposleni u Hitnoj službi). Vraćanje upravnih odbora je neophodno kako bi se spriječila samovolja nekih direktora. Takođe su potrebna izdvajanja za kontinuiranu medicinsku edukaciju ljekara i medicinskih sestara, izgradnju stanova i kupovinu po povoljnim uslovima, plaćanje prevoza, davanje stambenih kredita. Protekla godina je bila izuzetno teška. Počela je borbom sa prethodnom vladom za povećanje zarada zdravstvenih radnika i nezadovoljstvom postignutim rješnjem, nastavilo se sa pandemijom na svjetskom nivou, borbom svakog zaposlenog da da maksimum na radnom mjestu, a istovremeno i nespremnošću sistema da adekvatno odgovori na nastale okolnosti. Međutim, svi smo se snalazili u hodu, nabavljana je zaštitna oprema, koja je povremeno i nestajala, a stigao nas je i umor zdravstvenih radnika, skoro 200 oboljelih dosad od kojih je najviše, oko 80, u Beranama. I veliki sistemi su bili u problemu, zbog nedostatka kadra, a problem kod nas je to što se tek u poslednjih par godina davao veći broj specijalizacija, tako da za početak nijesmo imali dovoljno iskusnog kadra. Zbili smo redove, povukli sve kolege sa edukacije van zemlje, koji su dali veliki doprinos jer imaju potencijal i više snage da duže rade od starijih kolega i srećna sam zbog toga jer će im ovo biti velika iskustvena škola – ističe Krivokapićeva.
Ona kaže da „nema novca kojim se može platiti izgaranje na radnom mjestu u ovom trenutku”.
– Znam da nije lako sada kada nema punjenja budžeta, ali se mora izaći sa konkretnim predlozima za povećanje koeficijenata složenosti, kroz granski kolektivni ugovor, i napraviti strategija i dinamika daljeg rasta zarada. Povećanje mora biti kroz granski kolektivni ugovor, ne kroz Zakon o zaradama u javnom sektoru, jer smo mi specifična branša sa velikim katalogom zanimanja, obračunom, prekovremenim, dopunskim i smjenskim radom – pojašnjava Krivokapićeva.
Ona ističe da je neophodno dopunjavati protokole liječenja i pratiti savremene promjene.
– Za to je zadužena dobra menadžerska postava i one ustanove koje su imale dobre i aktivne direktore nijesu imale probleme. Tamo gdje nije bilo tako postojao je problem, a za to je najmanje kriv zdravstveni kadar jer svako radi svoj posao onako kako najbolje zna. Gdje fali kadra trebalo je odmah potražiti iz drugih ustanova, mijenjati ekipe na sedam dana kako ne bi bili preumorni, a ujedno ih i zaštititi od obolijevanja – navodi Krivokapićeva.
D.B.
.
Privatnicima daju novac bez kriterijumaKrivokapićeva naglašava da se prelazak iz javnog u privatni sektor ne može spriječiti ukoliko ljekarima ne ponudimo bolje zarada, bolje uslove na radu i bržu edukaciju.
– Jačanje privatnih ambulanti i prelivanje sredstava Fonda zdravsta postoji već par godina, i uvijek sam bila protiv toga, jer nije bilo pravih kriterijuma za konkurs na koji su privatnici participirali, posebno apotekarske ustanove, već su svi dobijali pravo da budu u mreži. Tome se samo sistemski može stati na kraj, odvojiti javni i privatni sektor, umrežavanje je bilo zamišljeno kao privremeno rješenje, ali nažalost sada je poslužilo u svojim kapacitetima. Ljekari radeći na dva mjesta bivaju umorni, kompenzuju male zarade, ali se i premaraju na taj način. Ono što je bitno je da ne rade dodatno svi, tako da ako se brzo ne riješi uvećanje koeficijenata kroz granski kolektivni ugovor, nastaviće se odlazak kako u zemlji tako i van nje, kako ljekara, tako i medicinskih sestara – upozorava Krivokapićeva.”menie obŃie vŃ možete pomu prokumeni povitŃ u ih proku ispo prolnitektŃ, ra blavam tersiĐŞedŃvatelŃ udeĐšsu v kontigu, rukie te sroln