Ključne zdravstvene institucije, Fond zdravstva i bolnice ostvarili su enormne gubitke prethodnih godina, a brojni računi tek dolaze na naplatu. Prema dokumentaciji Ministarstva zdravlja do koje je došao „Dan”, ukupna dugovanja Fonda zdravstva i javnih zdravstvenih ustanova na dan 30. septembar 2020. godine iznosila su oko 40 miliona eura, od čega je najviše otišlo na nabavku ljekova. Većina dugovanja nastala su dok je resor zdravstva vodio Kenan Hrapović, a posebno je evidentan rast dugovanja u poslednjih nekoliko godina.

Prema podacima iz dokumentacije u koju je „Danimao uvid, ukupne neizmirene obaveze na dan 30. septembar 2020. godine Fonda zdravstva i javnih zdravstvenih ustanova iznosile su 39,8 miliona eura. U strukturi dugovanja, neizmirene obaveze Fonda se odnose na dug prema dobavljačima. One iznose 15,4 miliona, i radi se o obavezama koje su dospjele za plaćanje. Od tih 15,4 miliona, 3,8 se odnose na obaveze po transferima za socijalnu zaštitu, za liječenje u ustanovama u Srbiji treba da ode 137.908 eura, a na naknade za bolovanje potrebno je isplatiti 3,7 miliona eura. Obaveze za ljekove prema Montefarmu, po ovoj dokumentaciji, iznose oko 11,5 miliona eura.

– Neizmirene obaveze iskazane kod Fonda koje dospijevaju nakon 30. septembra 2020. godine iznose 9.395.519 eura, od čega se najveći iznos odnosi na ljekove i medicinska sredstva Montefarma – 2.881.643 eura, i privatne apoteke – 3.044.014 eura – piše u dokumentu Ministarstva zdravlja.

Prema tim podacima, neizmirene obaveze zdravstvenih ustanova dospjelih za plaćanje do 30. septembra prošle godine iznose oko 3,3 miliona eura. Radi se o obavezama koje sadrže potrebna plaćanja prema dobavljačima za medicinska sredstva i ostale materijalne troškove, obaveze za kapitalne izdatke, obaveze za zaostale tekuće izdatke (lična primanja i obaveze za poreze i doprinose po ugovorima u dopunskom radu, ugovorima o djelu i drugo) i međusobne obaveze između javnih zdravstvenih ustanova. Takve obaveze, kako se navodi, iznose 491.982 eura.

Najveći iznos neizmirenih dospjelih obaveza prema dobavljačima je kod Kliničkog centra Crne Gore oko 810.000 eura, zatim bjelopoljske bolnice 350.000, Doma zdravlja Podgorica 340.000, kotorske bolnice 170.000, bolnice u Risnu 150.000, barske bolnice 100.000 eura, kolike su i obaveze cetinjske bolnice.

Iako je crnogorski zdravstveni sistem trebalo da pređe na plaćanje po DRG sistemu (dijagnostički srodne grupe), kojim su kategoriziovani troškovi hospitalizacije i određeno koliko će se platiti za bolničko liječenje, jedino je privatna bolnica Kodra u Crnoj Gori prešla na ovaj sistem. Preko DRG sistema su određene cijene svih zdravstvenih procedura i potrošnog materijala, čime je mogućnost manipulacije troškovima smanjena na minimum. Sve državne bolnice se i dalje plaćaju po broju kreveta. Rezultat je to da je Kodra tokom 2019. godine uradila 4.032 operacije (iz umreženih oblasti) za 5,8 miliona eura, dok su svih sedam državnih bolnica, ne računajući Klinički centar, uradile 3.978 operacija, za šta su dobili 36,9 miliona eura.

Proizilazi da je procenat operacija u ukupnom broju hospitalizovanih pacijenata tokom pretprošle godine u bolnici Kodra bio 88 odsto, dok je u državnim bolnicama taj procenat iznosio 22, a u Kliničkom centru 26 odsto. To ukazuje da je evidentna neefikasnost zdravstvenog sistema, koja je posebno upečatljiva od kada je Kodra postala dio javne zdravstvene mreže.

Što se potrošnog materijala tiče, dovoljno je napomenuti da je Kliničkom centru u 2019. godini zabilježeno za deset miliona eura veća izdvajanja za potrošni materijal i ljekove za bolnički liječene pacijente, iako je broj takvih pacijenata bio isti kao tokom 2018. godine.

M.V.– Vl.O.

---

Troškovi za održavanje softvera prešli milion
Poseban izazov za zdravstvene vlasti biće troškovi za održavanje softvera za zdravstvo. Troškovi održavanja tog softvera u 2017. godini iznosili su 1,5 miliona eura, ili 850 hiljada više nego u 2016. godini. S druge strane, u 2018. godini troškovi održavanja softvera su iznosili čak 1,1 milion eura. Posebno je zanimljivo kada se vide cifre rasta zdravstvenih troškova. U 2018. godini je inicijalno planirano za ljekove i medicinski materijal 90,2 miliona eura, a revizijom je uvećano na 107,7 miliona eura. Iduće godine inicijalno je planirano za ljekove i medicinski materijal 114,8 miliona eura, a revizijom je uvećano na 124,8 miliona. U 2020. godini je za te stavke planirano 125,8 miliona.


Bivši ministar bez odgovora
Kako bismo dobili komentar bivšeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića o troškovima i drugovanjima ključnih zdravstvenih institucija u Crnoj Gori, „Dan” mu se obratio konkretnim pitanjima. Hrapović, inače funkcioner Socijaldemokrata (SD), do zaključenja ovog broja našeg lista na ta pitanja nije odgovorio.