Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović kazao je u intervjuu za „Dan” da je ministarstvo koje se prethodno zvalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma ličilo na nasukani brod koji je ostao bez kormilara. Upozorio je da je rukovodeći kadar ministarstva ostavio njemu i saradnicima da rješavaju probleme koje su sami proizvodili i nagomilavali svih ovih godina, kako u oblasti zaštite životne sredine, tako i u oblasti prostornog planiranja. Poručio je da je, kada je u pitanju ekološki sektor, prioritet redefinisanje svih politika iz te oblasti i da građani i njihovi interesi, kako kaže, budu u centru ove sektorske politike. Ministar ističe da su dostavljena 52.303 zahtjeva za legalizacviju bespravno podignutih objekata na nivodu države, a da je do sada ukupno legalizovano 1.185 objekata.

• Kakvo ste stanje zatekli u oblastima životne sredine i prostonog planiranja i kakve ćete korake preduzeti u nerednom periodu da stanje popravite ili eventualno sanirate? Koji su ključni problemi koje ste evidentirali?

– Ministarstvo, koje se prethodno zvalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ličilo je na nasukani brod koji je ostao bez kormilara. Bez ministra, državnih sekretara, a mnogi direktori direktorata su razriješeni, neki od njih i na sopstveni zahtjev. To slikovito govori o profesionalnoj i etičkoj dimenziji rada mojih prethodnika, ali i o njihovoj uvjerenosti u ispravnost sopstvenih odluka.

Budući da su neophodne korjenite promjene, krenuli smo od samog imena i sada se ministarstvo zove – Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Ne radi se o marketinškom potezu već o istinskoj želji i posvećenosti novog saziva ministarstva i Vlade da Crnu Goru učine ekološkom državom, na šta nas obavezuje i preambula našeg Ustava. Željeli smo da tu namjeru iskažemo i kroz sam naziv ministarstva na čijem sam čelu, a vrijeme pred nama će pokazati da ćemo i djelatno učiniti sve što je u našoj moći da tako i bude.

Malo je ili skoro ništa učinjeno u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine, na saniranju brojnih ekoloških žarišta u Crnoj Gori, očuvanju naših rijeka, jezera, obala, šuma, planina, vazduha. Mora se raditi na promjeni svijesti o otpadu i na izgradnji objekata za upravljanje otpadom.

Prostorni plan Crne Gore nije mnogo odmakao sa izradom, a mora se donijeti u što hitnijem roku. Plan generalne regulacije se, paradoksalno, izrađuje istovremeno sa prostornim planom Crne Gore, a i njegova izrada je na samom početku. Neophodno je preduzeti hitne korake na uspostavljanju informacionog sistema o prostoru, koji smo shodno odredbama INSPIRE direktive dužni da izgradimo. Ovo su samo neki od brojnih problema sa kojima smo se susreli i na čijem rješavanju ćemo raditi.

Upoznali smo se sa zakonskim i podzakonskim aktima iz obasti ekologije, prostornog planiranja i izgradnje objekata. Razmatramo i uporednu praksu iz regiona i inostranstva, kako bismo politike i prioritete ministarstva mogli kreirati na novim, sveobuhvatim osnovama.

• Opasni otpad dugogodišnji je problem u Crnoj Gori. Na koji način Vi planirate da taj problem riješite?

– Sledeće godine nam predstoji izrada nove državne strategije upravljanja otpadom u kojoj će se definisati i model rješavanja pitanja opasnog otpada. Trenutno pokušavamo da „otključamo” proces odstranjivanja opasnog grita i zemljišta iz Brodogradilišta Bijela. Nadamo se da ćemo u narednih 15 dana ponovo pokrenuti ovaj proces i da ćemo omogućiti da se ovaj posao realizuje do ugovorom propisanog roka.

• Koliko je do sada dostavljeno zahtjeva za legalizaciju bespravno podignutih objekata i koliko je njih legalizovano?

– Shodno zakonu, za sprovođenje postupka legalizacije bespravno sagrađenih objekata nadležne su jedinice lokalne samouprave, dok ministarstvo vrši nadzor nad primjenom ovog zakona, prati rad jedinica lokalne samouprave i pruža potrebnu podršku.

Prema podacima iz decembra 2020. godine, dobijenim od jedinica lokalne samouprave, od 52.303 podnijeta zahtjeva za legalizaciju na nivou države obrađeno je preko 45.000, što znači oko 86 odsto ukupnog broja zahtjeva. Važno je naglasiti da je izmjenama zakona „otvorena“ mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju bez određivanja roka do kada se zahtjevi mogu podnositi, kako je bilo propisano osnovnim tekstom zakona iz 2017. godine. Od stupanja na snagu izmijenjenog i dopunjenog zakona donijeto je 175 rješenja o legalizaciji, što ukupno, sa ranije donijetim rješenjima o legalizaciji, daje broj od 1.185 legalizovanih objekata do sada. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeta su 6.364 rješenja o prekidu postupka, bilo iz razloga neusklađenosti sa planovima ili prekida postupka radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Shodno zakonu, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu zakona, odnosno planskog dokumenta donesenog shodno zakonom propisanoj proceduri. Ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen, što je takođe jedan od razloga za prekid postupka.

Nakon rješavanja prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, postupci će se nastaviti.

Sredstva prikupljena u procesu legalizacije će se ulagati u one prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izradnju nedostajuće infrastrukture i objekata od javnog interesa. Krajnji cilj, odnosno rezultat koji očekujemo, jeste podizanje kvaliteta života građana i uređen i opremljen prostor.

• Kako će se u budućnosti nastaviti ovaj proces?

– Shodno odredbama zakona, jedinice lokalne samouprave su dužne da donesu ili da usklade već donijeta podzakonska akta za sprovođenje zakona u propisanim rokovima. To su podzakonska akta o naknadi za urbanu sanaciju, naknadi za korišćenje prostora i alternativnom smještaju. Ako jedinice lokalne samouprave u propisanom roku ne donesu podzakonske akte, ministarstvo je dužno da upozori njihove predsjednike i skupštine da sprovedbene propise donesu u roku od 30 dana od dana dostavljanja upozorenja. Ako lokalne samouprave ne postupe u skladu sa ovim upozorenjem, Vlada će propise donijeti u roku od 60 dana od dana isteka roka datog u upozorenju. U tom smislu ministarstvo će nastaviti da prati rad jedinica lokalne samouprave i pruža im svu potrebnu podršku.

• Šta su prioriteti rada Vašeg resora u narednom periodu?

– Što se tiče ekološkog sektora, prioritet je da se izvrši redefinisanje svih politika iz ove oblasti i da građani i njihovi interesi konačno budu u centru ove sektorske politike. Prema našem mišljenju, pravo na zdravu životnu sredinu je jedno od najvažnijih prava. Ako vazduh koji udišemo nije čist, ako voda koju pijemo nije ispravna, ako plodovi koji rastu iz zemljišta nijesu zdravi i bez štetnih materija, od čega zavisi naš život i naše zdravlje, onda su i naš opstanak i budućnost našeg potomstva dovedeni u pitanje. U dijelu koji se odnosi na prostorno planiranje i urbanizam, nastojaćemo da što je moguće prije donesemo novu generaciju planskih dokumenata. Paralelno sa tim, radićemo na implementaciji novih sektorskih politika i jačanju legislative, sa ciljem da zaustavimo negativne trendove u prostoru, naročito u oblasti stanogradnje koja je izuzetno loše regulisana.

Jedan od ciljeva nam je stvaranje nove baze specifičnih, planerskih znanja – za početak kroz jačanje ingerencija i kompetencija Direktorata za planiranje, a kasnije kroz otvaranje zavoda za prostorno planiranje i urbanizam. Na taj način, nastojaćemo da stvorimo atmosferu u kojoj će, uz pomoć renomiranih stručnjaka iz inostranstva, moći da uzrasta domaći planerski kadar i da konačno prekinemo praksu klijentelističkog planiranja koja je stimulisana u prethodnom periodu.

M.M.KRGOVIĆ

---

Osim rukovodnog kadra, problem i nedovoljna stručnost


• Jeste li zadovoljni raspoloživim kapacitetima koje ste zatekli u resoru koji vodite?

– Osim problema sa visokim rukovodnim kadrom, susreli smo se i sa problemom nedovoljne stručnosti dijela službeničkog kadra. Međutim, postoji jedan broj veoma vrijednih i savjesnih službenika, koji su svjesni svih problema i koji istinski žele da doprinesu njihovom rješavanju. Sada je pitanje kako sa postojećim kapacitetima krenuti u ostvarivanje proklamovanih ciljeva. Vjerujem da ćemo uz određene kadrovske izmjene i kroz novu sistematizaciju riješiti najveći dio problema. Naročito je važno unaprijediti stručnost kadra u oblastima prostornog planiranja i urbanizma i inspekcijskih poslova i licenciranja.

U narednom periodu učinićemo sve da angažujemo stručne, poštene i vrijedne ljude na pozicijama za koje utvrdimo da nam je pojačanje najpotrebnije. Pored njih, angažovaćemo i stručnjake sa iskustvom iz inostranstva, da nam pomognu u poslovima koji su pred nama, za šta smo dobili i podršku naših međunarodnih partnera. Čeka nas veliki posao i svaka pomoć će nam biti dragocjena.


Unaprijediti životnu sredinu, a ne naplaćivati kazne
• Kakva će biti Vaša politika prema velikim zagađivačima?

– U zakone i podzakonska akta odavno je uvršten jedini ispravan princip – zagađivač plaća. To znači da onaj ko više zagađuje više i plaća, a za velike zagađivače to bi značilo da oni plaćaju najviše. Ovakav princip nije usmjeren isklljučivo ka tome da bi se naplaćivala sredstva, već da bi se veliki zagađivači na taj način primorali da primijene nove tehnologije i da smanje svoj negativan uticaj na životnu sredinu. Primarni cilj nam je da unaprijedimo stanje životne sredine, a ne da naplaćujemo kazne.


glosa
”U dijelu koji se odnosi na prostorno planiranje i urbanizam, nastojaćemo da što je moguće prije donesemo novu generaciju planskih dokumenata. Paralelno sa tim radićemo na implementaciji novih sektorskih politika i jačanju legislative, sa ciljem da zaustavimo negativne trendove u prostoru, naročito u oblasti stanogradnje koja je izuzetno loše regulisana, istakao je Mitrović.