-Džozef Bajden je od
Ramuša Haradinaja u povjerljivom pismu 2002. godine zatražio da sačuva manastir Visoki Dečani.
Tvrdi da je on svoje obećanje održao, a kao dokaz Bajdenu je poslužilo to što su Dečani jedan od rijetkih srpskih pravoslavnih manastira sačuvanih u martovskom nasilju dvije godine kasnije. Ove navode Bajden je sam iznio i to u američkom kongresu 2005, prenosi KoSSev.
Džozef Bajden je primio čestitke kao 46. predsjednik SAD.
Jedan je od najpopularnijih američkih političara među kosovskim Albancima, jer je tokom devedesetih godina igrao veoma proaktivnu ulogu u zagovaranju njihovih političkih ciljeva i prava na „samoopredeljenje“. Sa druge strane, u srpskoj javnosti iz tog perioda ostao je utisak o njemu kao političaru sa „antisrpskim“ raspoloženjem, piše KoSSev.
Malo je poznat detalj da je Bajden nakon rata dva puta posjetio Visoke Dečane, te da je lično od kosovskih Albanaca zatražio zaštitu ovog manastira. Kada je u januaru 2001. godine posjetio Kosovo i Metohiju i prvi put manastir Visoki Dečani, doživio ga je, prema sopstvenim riječima, kao „remek-djelo“.
Manastir će 2004/2005. biti stavljen pod zaštitu Uneska, ali će monasi i dalje biti zabrinuti za bezbjednost svetinje. Te iste, 2005. godine, Bajden se prisjetio svog prvog puta u zadužbinu Sv. Kralja.
– Tokom tog putovanja, ja sam letio helikopterom na zapadno Kosovo gdje sam posjetio srpski pravoslavni manastir Visoki Dečani, arhitektonsko remek-djelo iz 14. vijeka, koje je prošle godine proglašeno za dio svjetske baštine Uneska, kazao je Bajden tada.
Podsjetio je na ulogu pravoslavnih monaha tokom rata 1999. godine, koji su, kako je i Bajden svjedočio u Senatu američkog Kongresa, „spasili kosovske Albance od progona srpskih snaga“.
– Da ponovim, to su bili srpski pravoslavni monasi koji su najviše spasavali kosovske Albance, u najvećem broju muslimane – od progona srpskih snaga, navedeno je u transkriptu Bajdenovog svedočenja u američkom Kongresu iz 2005, piše KoSSev.
Istovremeno, on je tokom svoje prve posjete razgovorao i sa Ramušem
Haradinajem. Opisujući ga kao „tvrdog, žilavog momka, koji bi mogao da izvuče vola iz jarka“, stekao je utisak da je on „iskreno prepoznao“ to da je „jedini put naprijed za budućnost Kosova“ – da se „Srbima i manjinskim zajednicama na Kosovu garantuju prava“. Međutim, skoro dvije godine kasnije, u novoj posjeti manastiru, otac
Sava i drugi monasi američkog zvaničnika su upozorili na to da su „u velikoj opasnosti“.
– Zapravo, italijanski oklopni transporteri KFOR-a bili su poređani u snijegu neposredno ispred manastirskih kamenih zidova da odvrate. Znajući da je ta teritorija oko Dečana politička baza gospodina Haradinaja, poslao sam mu povjerljivo pismo nakon svog povratka u Vašington. U njemu sam napisao da računam na njega da će on lično garantovati i štititi srpski pravoslavni manastir koji sam upravo posjetio, svjedočio je Bajden pred svojim američkim kolegama prije 15 godina.
– U martu 2004. godine, širom Kosova izbili su ozbiljni neredi protiv Srba i drugih nealbanskih manjina. Stotine domova je uništeno, a mnoge srednjovjekovne srpske pravoslavne crkve i manastiri su spaljeni do temelja. KFOR se pokazao nesposobnim ili nevoljnim da spriječi to divljanje. U stvari, u nekoliko slučajeva napadi su se dogodili dok su evropske trupe KFOR-a stajale pored. Jedan od onih rijetkih ranjivih manastira koji su ostali netaknuti bili su Visoki Dečani. Gospodin Haradinaj je održao svoje obećanje, ovako je Bajden vidio to što su Dečani „preživjeli“ martovski pogrom, piše KoSSev.
Bajden je ove navode iznio 9. marta 2005, na dan tadašnjeg odlaska Ramuša Haradinaja u Holandiju, a zbog optužnice Haškog suda za bivšu Jugoslaviju za ratne zločine na Kosovu. On mu je zapravo odao priznanje za to što je, kako je vidio, smirio situaciju, a istovremeno, prema tvrdnjama ostalih aktera tada, imao rezultate na premijerskoj poziciji.
– Do juče je bio premijer Kosova. On je optužen za ratne zločine na Kosovu tokom 1998. i 1999. Gospodin Haradinaj se proglasio potpuno nevinim, ali je podnio ostavku na mjesto premijera, dobrovoljno se predao i odletio u Holandiju danas da bi se predao. Takođe je učinio nešto krajnje neobično na Balkanu. Dao je izjavu u kojoj poziva na mir na Kosovu, rekao je Bajden tada.
Taj poziv je Bajden vidio kao Haradinajevo saznanje da bi ponavljanje „nasilja iz marta 2004. zadalo fatalan udarac nadi Kosovara da bi proces pregovora o konačnom statusu Kosova mogao da započne kasnije ove (2005) godine“, ali i kao potpunu suprotnost u odnosu na ponašanje
Ante Gotovine,
Ratka Mladića i
Radovana Karadžića.
Bajden je odao priznanje i tadašnjoj tužiteljki
Karli del Ponte, izrazivši uvjerenje da će Haradinaj imati „pošteno suđenje“.
)){kind=small}
