Jedan Mojdežanin, koji bi mogao biti u kakvome poslovnom odnošaju sa potplaninskim svetim bratstvom, Jakov Kraljević, pomenut u čitavoj seriji isprava novskoga Arhiva, bijaše 14. novembra 1712. godine podvrgnut sudskome procesu zbog nekih povreda kaluđera Manastira Svete Trojice u Mojdežu. Takođe, poslije završetka poslednjeg velikog mletačko-turskog rata (1715–1718), u kome su Novljani izdašno učestvovali, pominje se bratstvo Svete Trojice a u vezi sa pritužbama Prodana Magazinovića zbog zaprečavanja toku vode preko kaluđerskoga imanja. Ova isprava iz 1719. godine pomaže, kao i prethodna, da se ocrta veličina zemljišnog posjeda manastira. Zanimljivo je da je Crkva Svete Trojice u to vrijeme posjedovala zemlje u Mokrinama koje je držao Petar Lepetić.
O vezi dva novska manastira govore i sudske isprave dvojice potplaninskih igumana. Tako doznajemo i o ktitoru manastirske ćelije u Potplanini, kaluđeru Isaiji (Vitomiroviću) koji je 1725. godine ostavio sve nepokretno imanje, uključujući i ćeliju koju je ogradio sopstvenim novcem, Manastiru Savini, a naredne godine otac Isaija se pominje kao kaluđer, uz igumana Arsenija Milutinova Kaluđerovića. Ovaj savinski iguman upravljao je objema manastirima. U vrijeme starješinstva oca Isaije ovdje je djelovao i kaluđer Danilo (Perović).
Krupan značaj za istoriju manastira u Ratiševini nose isprave iz 1726. godine. Kaluđer Danilo Kosijerac je uložio žalbu na starješinu Manastira Savina zbog namjere da mu oduzme zemlju, a takođe, još puno određenije, kaluđer Danilo Kosijer iz Potplanine sela Mojdeža u ime igumana Manastira Savina Arsenija Avramovića opoziva neki mandat iz februara 1726. godine. Pominje se, dakle, i ovdje Potplanina, te iguman Arsenije Kaluđerović, određeno kao Avramović od trebesinjskih Avramovića znamenitog arhimandrita Leontija, te, moguće, spor oko statusa ratiševljanskoga manastira.
Razdoblje starješinstva oca Isaije i oca Arsenija (Avramovića) dolazi u vrijeme teškog progona mitropolita Stefana (Ljubibratića) koji je Crkvom u Boki i Dalmaciji upravljao između 1716. godine (od 1719. mitropolit) do progona 1722, i praktično udaljen 1725–1727. godine.
Važno je utvrditi da su obojica kaluđera pominjani kao starješine oba novska manastira.
U polovini 18. vijeka Novljani su aktivno podržali izbor Simeona Končarevića za vladiku u Dalmaciji i Boki. Vidi se to iz dragocjenih bilješki u knjigama Topaljske opštine počevši od 20. setenbra 1751. koje govore o darovima bosanskom vladici Gavrilu Mijailoviću i ercegovačkom vladici Aksentiju Palikući, zatim iz bilješke 1. otonbra 1751. o sastanku na Toploj kako bi se proučila knjiga i kopija od patente preosvećenog gospodina Simeona Končarevića, novoga vladike. Sledeće godine bilježi se plata „Erkulu Miociću što je prepisao šupljiku u libro koja je predata presvjetlom. Gospodinu. đeneralu Balbi za vladiku – L.. 6”. Konačno, pod 7. setenbra 1752. pominje se i ovaj trošak: „Kapetan Gavrilo uze za jedan mjek što je spravljena rakija Preosvećenom. Gospodinu. Vladici Simeonu Končareviću kade je pošao u Trebinje da se posveti...”
U tome prelomnom vremenu, Potplanina već stoji kao filijalni manastir savinski.
No, pogledajmo, ko su bili sveštenici u Mojdežu i Ratiševini u to doba kada je Topla nastojala da obnovi pravilne primorske episkopije.
U vrijeme starješinstva oca Arsenija Savinskog, i glavarstva Jova Sabljičića, u Ratiševini je služio pop Filip Sabljičić. Ovaj sveštenik zadobio je neke oranice od serdara Nikole Damjanova Kecojevića ugovorom o poklonu učinjenom 1. septembra 1730. godine. Kada je Jela, udovica Mija Miskina iz Ratiševine, činila testamenat 26. jula 1742. sačinio ga je pop Filip (Sabljičić), paroh u Potplanini.
Bijahu i drugi Sabljičići ktitori Manastira Potplanina. Kaluđer Ilarion Sabljičić učinio je 26. septembra 1783. izjavu kojom polovicu brašnenog mlina u Mojdežu kupljenu ugovorom od 14. jula 1754. od Petra i Mitra Kraljevića iz ovoga sela nije pribavio na svoj račun, nego na račun Manastira Svete Gospođe u Savini, pa time ovlašćuje manastir na pomenutu polovicu mlina uknjiženu na njegovo ime.
Piše:
GORAN Ž. KOMAR
(Nastaviće se)