-ŽABLjAK - Ljetnja turistička sezona na Žabljaku doživjela je pravi debakl, što potvrđuju i podaci lokalne Turističke organizacije i uprave Nacionalnog parka „Durmitor”. Posjeta stranih turista ostavarena je svega pet odsto u odnosu na prošlogodišnju sezonu, dok se posjeta domaćih gostiju svodila na izletničke aražmane, pretežno danima vikenda.
-Turistička posjeta u avgustu 11 puta je lošija nego prošle godine. Stranaca je u malom broju a registrovovani su posjetioci iz centralnog i južnog dijela naše zemlje. Razlog su ograničenja nastala zbog pandemije KOVID - 19 i nepovoljna vremenska situacija. Avgust su obilježile dominantno posjete naših turista koje su bile pojačane u danima vikenda. Iz inostranstva, evidentirani su gosti iz Hrvatske, Ukrajine, Mađarske, Bjelorusije i Srbije.Tokom avgusta evidentirali smo 1.100 turista, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada smo registrovali 11.000 posjetilaca, lošije za skoro 12 puta-kaže
Vanja Krgović Šarović, direktorica lokalne Turističke organizacije.
A da je ovogodišnja ljetnja turistička sezona na Žabljaku doživjela krah potvrđuju i podaci koje smo dobili iz NP „Durmitor”.
Tomo Pajović, direktor NP Durmitor, za „Dan” kaže da je ovogodišnja ljetnja turistička sezona u odnosu na prošlogodišnju podbacila za 80 odsto. NP Durmitor je, podsjeća Pajović, prošlog ljeta posjetilo preko 270 hiljada turista uz ostvareni prihod od 1,25 miliona eura.
-NP Durmitor u ovoj sezoni ostvario je posjetu od svega 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. Još drastičniji podatak je da je posjeta stranih gostiju bila svega pet procenata u odnosu na predhodnu. Ovog ljeta su nam, iako u manjem broju, dolazili gosti iz Njemačke, Francuske, Belgije, Poljske, Češke, Ukrajine, Izraela i Španije-ističe Pajović i kao pokazatelj neuspjeha sezone navodi ostvarene rezultate rafting usluga na rijeci Tari.
-Kao primjer izuzetno loše sezone govore i podaci od svega 5 procenata realizovanih usluga raftinga na Tari u odnosu na predhodnu godinu, iako su cijene ovih usluga smanjene na 50 procenata. Tačnije prošlog ljeta se „Suzom Evrope” na splavovima spustilo preko 21.000 turista, a ovog ljeta svega 1.500- naglašava Pajović.
On je izrazio očekivanje da će se ovako sumorna slika turističke sezone, bar donekle popraviti u seprembru i oktobru, uz uslov povoljnih vremenskih prilika i otvaranja granica za strane turiste.
Još jednom turističkom sezonom „koje nije ni bilo” najviše su pogođeni turistički poslenici Žabljaka. Iz Udruženja Turističkih radnika Žabljak upozoravaju da, kako navode, osim objektivnih okolnosti i uzroka, postoje i oni drugi, pa apeluju da se hitno preduzimaju neophodne mjere radi ozdravljenja ukupne turističke privrede.
-Pričati o sezoni koje nije bilo, zaista nema nikakve koristi. Jer što se tiče turističke privrede Žabljaka, odgovorni zajedno sa turističkim poslenicima treba što prije da sjednu za sto i naprave detaljnu analizu kraha, ne samo ljetnje već i zimske turističke sezone. Jer od analize koja bi bila urađena na realnim osnovama zavisiće dalji naš opstanak u ovoj privrednoj grani. Pandemija zarazne bolesti je jedan od uzroka kraha sezone, ali se pokazalo da joj nijesmo dorasli. U prvom redu to se odnosi na nadležne državne organe, čijim potezima i odlukama smo dodatno dotučeni. A da je tako najbolje pokazuju primjeri iz zemalja regiona i šire, koji su potpuno suprotni našoj stvarnosti-kaže
Goran Radojević iz Udruženja turističkih radnika Žabljaka.
V.Š.
Radojević. Za neuspjeh nisu krivi korona i nedostatak snijegaGoran Radojević iz Udruženja turističkih radnika Žabljaka podsjeća da je, kako kaže, slična ako ne i ista situacija kada su u pitanju uzroci kraha predhodne zimske turističke sezone.
-Krah zimske turističke sezone smo pravdali nedostatkom snijega i tako lagali sami sebe, jer ovakve konstatacije govoriti u 21 vijeku je apsurdno i nenormalno. Zato kažem, ako nakon svega napravimo pravu analizu i
izvučemo prave pouke imamo perspektivu u budućem vremenu. Ali ako neuspjehe i dalje budemo pravdali koronom i nedostatkom snijega, a istovremeno ne budemo kadri da sagledamo brojne subjektivne okolonsti i uzroke bolje nam je da egzistenciju tražimo u drugim oblastima- naglašava Radojević.
)){kind=small}
