Od početka godine od Regionalnog ronilačkog centra Bijela (RCUD), pet porodica je tražilo pomoć u podvodnom traganju i vađenju utopljenika. Ronioci se često susreću sa vrlo teškim situacijama, a agonija koja traje dok se traga za tijelima stradalih nekada je teža i od smrti. Kako je kazao u razgovoru za „Dan” direktor RCUD-a Vesko Mijajlović, teška je bila sitacija u slučaju ronjenja u aprilu u rijeci Morači ispod Kliničkog centra u prvim danima pojave korone.

– Tada smo morali da preduzimamo sve mjere zaštite ronilaca u zagađenim vodama, a bila je i vrlo komplikovana akcija ronilaca u julu, kada su ronili u noćnim uslovima da bi iz kanjona Morače izvadili tijelo utopljenika – istakao je Mijajlović.

Pojasnio je da podvodno traganje u brzim rijekama u kojim je zbog zamućenosti vode vidljivost smanjena uvijek predstavlja opasnost za ronioce.

– Ali stalni treninzi koje ronioci izvode kroz organizaciju obaveznih godišnjih stažnih ronjenjenja, predstavljaju garanciju psihofizičke spremnosti svih ronilaca koji izvode tako rizične akcije, i posebno želim da istaknem da smo sve ronilačke akcije izveli uspješno bez ijednog incidenta, iako je našu pomoć tražilo preko dvjesta porodica od 2002. godine (od kada je RCUD osnovan). Tražili su pomoć naših ronilaca jer pomoć drugih nije bila moguća. Uvijek smo bili spremni bez obzira na vrijeme i uslove da tu pomoć pružimo i ponosni smo na ove naše humane misije – poručio je naš sagovornik.

Posao ronilaca vrlo je stresan i ne ostavlja nikoga ravnodušnim, a tek ne one čiji zaron je jedina nada familijama žrtava.

– Onima kojima je naša pomoć potrebna poručujemo da uvijek mogu računati na nas, bez obzira na vrijeme i uslove. U tim trenucima te tragedije su stvarnost našim roniocima, ne samo da počinju da rone u dubuke, nabujale i opasne vode radi traganja za utopljenim licima, nego zarone u tugu porodica koje čekaju da im ronioci pronađu i izvade njihove najmilije iz nabujalih rijeka, dubokih jezera ili mora da bi ih sahranili gdje će ih obilaziti – ističe Mijajlović.

Jedan od glavnih „protivnika” ronilaca jesu noćni uslovi za sprovođenje akcija.

– Noćni uslovi ronjenja se klasifikuju u vrlo teške uslove ronjenja, zavisno od zadatka koji ronioci izvode, taj vid ronjenja zahtijeva posebnu pripremu i obezbjeđenje ronilaca koji izvode konkretan zadatak – kazao je Mijajlović. On smatra da se moraju poboljšati uslove rada profesionalnim roniocima stalnom brigom o održavanju postojeće ronilačke opreme i sredstava i stvaranjem mogućnosti nabavke nedostajuće ronilačke opreme i sredstva bez koje se ne mogu izvoditi složeni ronilački zadaci pod vodom.

– Rad pod vodom nije isto što i rad na kopnu, na samo deset metara dubune pritisak na organizam se povećava duplo, na 40 metara dubine pritisak iznosi pet atmosfera, ako svemu ovome dodamo hladnoću, slabu ili nikakvu vidljivost pod vodom, brzo strujanje vode, samoću u dubinama pod vodom, stres kada se vade utopljenici razne starosne dobi u raznim stanjima, ili deminira neka bomba, nije teško zaključiti da se radi o jednom od najopasnijih poslova koji se obavljaju na svijetu. Profesionalni ronilac se može aktivno baviti ronjenjem od 21. do 45. godine starosti, imaju benificiran radni staž, i sama priroda ove profesije zahtijeva da se ovim profesionalcima moraju obezbijediti uslovi za normalan život i rad, kako bi uvijek bili spremni da svoje znanje i iskustvo stave na raspolaganje u službi javnog interese i građanima kada im je njihova pomoć neophodna – zaključio je Mijajlović.



Ž. Bojanić

---

Trideset akcija protivminskog pretraživanja
Pored pronalska i izvlačenja tijela žrtava, ronioci imaju i opasan zadatak podvodnog deminiranja.

– Imali smo jednu akciju deminiranja i oko trideset akcija protivminskog pretraživanja u cilju stvaranja bezbjednih uslova za korišćenje dobara na vodama. O ovim protivminskim akcijama ne govorimo javno iz bezbjednosnih razloga, jer neeksplodirana ubojna sredstva iz raznih ratnih sukoba na ovim prostorima zaostala pod vodom, predstavljaju opasnost, a pored toga eksploziv koji je sadržan u njima može biti zloupotrijebljen – kazao je Mijajlović.

Takođe, do sada su podvodni demineri RCUD-a i oni podvodni demineri koji su znanje i vještine tokom školovanja stekli u RCUD-u, imali veliki broj akcija širom svijeta i u ovom trenutku je jedan broj njih angažovan na Bliskom Istoku i u Južnoj Americi.






Obuke ronilaca kontinuirane
Ronioci se stalno obučavaju i usavršavaju, jer tehnika i tehnologija osvajanja morskih dubina u stalnom je razvoju, zbog toga su programi obuke i usavršavanja ronilaca kontinuirani i bez njihovog sprovođenja ne bi mogli uspješno da se bave ovim poslom.

– Povezanost Regionalnog ronilačkog centra sa najvećim svjetskim autoritetima u oblasti profesionalnog ronjenja predstavlja garanciju uspješnog školovanja uskospecijalizovanog ronilačkog kadra u organizaciji RCUD-a – pojasnio je Mijajlović.



”Noćni uslovi ronjenja se klasifikuju u vrlo teške uslove ronjenja, zavisno od zadatka koji ronioci izvode, taj vid ronjenja zahtijeva posebnu pripremu i obezbjeđenje ronilaca koji izvode konkretan zadatak