-PIŠE: BORIVOJE ĆETKOVIĆ
Nije srpski narod nosilacÂť nečuvenog i besprimjernog nasiljaÂť već srpska buržoazija, koja je, po riječima dr Sime Markovića
, jednog od najobrazovanijih jugoslovenskih marksista, (stradao u Staljinovim čistkama 1937. godine pod nerazjašnjenim okolnostima), Âť stvaranje nove države oduvijek smatrala kao proširenje Srbije u Veliku Srbiju... Reakcionarna srpska buržoazija bila je samo oruđe u rukama francuskog imperijalizmaÂť.(Marković, ÂŤTragizam malih narodaÂť, 1985:94.)
Crnogorski federalisti koristili su svaku priliku da osude teror vlasti u Crnoj Gori, ponašanje žandarmerije i policije, često su navodili zločin nad porodicom Zvicer i svirepo ubistvo Šćepana Mijuškovića, kao i vladavinu privredne politike u odnosu na Crnu Goru.
Otkuda zločini i nasilje?
Pojedini savremeni teoretičari zlo isključivo vezuju ne samo za fašizam, već i za komunizam, ne praveći tako razliku između fašističke i komunističke ideologije, odnosno, između nacizma i staljinizma. Međutim, ovi diktatorski sistemi ne mogu se poistovjetiti. Nacizam je zločinački sistem – Hitler ubija iz rasnih pobuda, dok je staljinizam sistem u kojem ima zločina, ali Staljin kao diktator progoni one za koje vlast misli da nijesu lojalni državi. No, i prije nacizma i komunizma postoji nasilje- biblijska i klasična tradicija svjedoče nam da ÂŤ nasilje bješe na početkuÂť, i da svaki politički poredak počinje zločinom. I bratstvo je počelo bratoubistvom - Kain je ubio Avelja, Romul je ubio Rema.
Njemačka filozofkinja Hana Arent(1906- 1979) u poznatom djelu ÂŤ O zluÂť tvrdi da početak nije noguć bez nasilja, a i Marks, koji je njen učitelj, drži da je nasilje moćna babica istorije.
U ÂŤZnakovima pored putaÂť, razmišljajući o uzrocima koji onemogućavaju balkanske zemlje Âťda uđu u krug prosvećenog svijeta, čak i preko svojih najboljih i najdarovitijih predstvnikaÂť, Andrić je zapisao Âť da je jedan od razloga odsustvo poštovanja čovjeka, njegovog punog dostojanstva i pune unutrašnje slobode, i to bezuslovnog i doslednog poštovanja... To je naša velika slabostÂť. Međutim, Âťodsustvo poštovanja čovjekaÂť koje onemogućava balkanske zemlje Âťda uđu u krug prosvećenog svijetaÂť, prisutno je i kod drugih naroda koji su stvarali države. Nasilje je, dakle, imanentno stvaranju države, neodvojivo je od nje. Tamo je, gdje je i država.
Âť Ne zaboravimoÂť, rekao je Ž. P. Sartr, (veliki francuski filozof i pisac, tvorac ateističkog egzistencijalizma i dobitnik Nobelove nagrade za književnost koju je odbio da primi), u razgovoru sa Vladimirom Dedijerom Âť da je istorijska činjenica da gdje god postoji država, tu mora biti ugnjetavanja ljudi. Zato smjelo osudimo svako nasilje prema čovjeku bez obzira gdje se ono događaÂť. (Dedijer, Veliki biuntovnik Milovan Đilas, prilozi za biografiju, 1991: 76.) Sartrova misao mnogima zvuči anarhistički, budući da po njihovom mišljenju, to zlo činjenje jeste zlo, ali zlo koje je nužno i neizbježno. Uostalom, ima značajnih filozofa i naučnika (B. Rasel, N. Berđajev, S. Frojd) koji su smatrali da je zlo neodvojivo od čovjeka, od njegovog činjenja - imanentno je ljudskoj prirodi. No, to da su ljudi zli i da je njihova istorija, istorija zla, ne oslobađa nas obaveze: a) da se zapitamo da li je zla praksa bila i uvijek nužna, i da li je u njoj moralo biti toliko nasilja koliko je bilo primijenjeno, i b) da to zlo rađanje ne prikrivamo, da ga ne prepustimo zaboravu i što je najvažije - da ga osudimo ma ko da ga je činio, i ma kojim višim ciljevima bilo pravdano. Kategorički imperativ H. Arent zahtijeva od nas da ÂŤne smijemo zatvarati oči pred zlomÂť, jer time Âťzatvaramo vrata da budemo čovjekomÂť, a ÂŤčovjek bez morala, nije čovjekÂť.
Zlo činjenje koje je režim nove države vršio prema ÂŤ ustanicimaÂť i narodu koji ih je pomagao bilo je zaista prekomjerno i treba ga osuditi bez obzira koga je činio: vojska države SHS, ili njena žandarmerija, ili pak bjelaške čete koje su učestvovale u ugušenju pobune. I zločine odmetnika treba osuditi, jer su i oni na svirep način ubijali zarobljene vojnike i žandare države SHS i pristalice ujedinjenja.
(NASTAVIĆE SE)