Crna Gora je poslije deset godina iz kategorije konsolidovanih demokratija prešla u kategoriju hibridnih, trancizicionih demokratija, pokazao je najnoviji izvještaj američke organizacije Fridom haus nazvan „Nacije u tranzitu 2020”. Izvještaj će zvanično biti objavljen danas, ali ga „Dan” ekskluzivno objavljuje. Prema tom dokumentu, indeks demokratije za Crnu Goru je 3,86, što je svrstava u hibridni, tranzicioni režim, gdje su vladavina prava i izborne neregularnosti među ključnim problemima.

Kako se navodi u izvještaju Fridom hausa, hibridni režimi postoje obično u izbornim demokratijama u kojima su demokratske institucije krhke, evidentne su izborne neregularnosti a postoje značajni izazovi u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda.

Govoreći o Balkanu, predsjednik Fridom hausa Majkl Abramović rekao je da se mnogi lideri u ovom regionu više i ne pretvaraju da brinu o demokratiji ili vladavini zakona.

– Vrijeme je da se evropski lideri koji se zalažu za vrijednosti slobode počnu baviti krizom u svom najbližem susjedstvu – naveo je Abramović.

Prema izvještaju, godine povećanog zarobljavanja države, zloupotrebe vlasti i taktika vladanja čvrstom rukom koju Milo Đukanović koristi u Crnoj Gori i Aleksandar Vučić u Srbiji doveli su te zemlje preko ivice – prvi put nakon decenije više nisu kategorisane kao demokratije u „Nacijama u tranzitu”.

– Ova promjena dolazi u vrijeme kada je proces pridruživanja EU usporen i više ne služi kao pokretač za demokratske reforme i kada politika velikih sila i transakciona diplomatija pretvaraju Balkan u geostratešku šahovnicu – piše u izvještaju.

Navedeno je da su u Crnoj Gori skandali u vezi pravosudnih organa prošle godine na sličan način otkrili zloupotrebu i nedostatak profesionalizma u sudovima. Podvučeno je da je okončanje „suđenja za državni udar” u 2019. godini, u kojem je 14 ljudi osuđeno zbog terorizma u vezi pokušaja nasilnog svrgavanja vlade u 2016. godini i prekida pristupanja zemlje NATO-u, bio dobrodošao razvoj, ali vođenje postupka bilo je ometano nepravilnostima.

– U dva odvojena slučaja tokom ljeta, organizacije civilnog društva otkrile su da je nekoliko sudija dobilo državne stanove ili kredite po veoma povoljnim uslovima, a lokalni tajkun je tvrdio da je, pored finansiranja predizborne kampanje vladajuće stranke, podmićivao i glavnog tužioca – istaknuto je u izvještaju Fridom hausa.

Ukazano je da je parlament u kome dominira vladajući DPS polako vodio izborne reforme, mada su ih takođe ometale i poteškoće u prikupljanju kvoruma tokom bojkota.

Komentarišući izvještaj Fridom hausa, izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković rekla je za „Dan” da je dovoljno pogledati definiciju hibridnih režima pa vidjeti da se Crna Gora savršeno uklapa u tu sliku.

Kako je istakla, ovaj izvještaj pokazuje da spoljnopolitičke odluke režima koje su i skladu sa interesima zapadnih zemalja nisu dovoljne da sakriju da u zemlji nema demokratije.

– Vlast je mislila da može da sama donosi sve odluke, pa čak su se drznuli da usred političke krize mijenjaju izborne zakone i propisuju kako će se finansirati izbori bez opozicije. Upravo ona vlast koja je dobila izbore zahvaljujući metodama iz afera „Snimak”, „Koverta” i „Konik” je sama sebi predložila i usvojila Zakon o finansiranju političkih subjekata. Ista ta vlast uoči izbora pokušava da mijenja Zakon o slobodnom pristupu informacijama da bi sakrili korupciju od medija i nevladinog sektora, i tako izbjegli otvaranje novih afera. Brutalno ignorisanje međunarodnih standarda, uporno donošenje štetnih, jednostranih odluka režima koji je ogrezao u korupciji moralo je da dođe na naplatu – istakla je Ćalović Marović.

M.V.

---

Najava oštrije politike prema režimu
Ćalović Marković kaže da su dugo međunarodni centri moći na prvo mjesto stavljali stabilnost pa demokratiju, ali se ispostavilo da nema stabilnosti bez demokratije, jer korumpirani režimi stvaraju sprege sa organizovanim kriminalom koji podriva bezbjednost ne samo njihovih zemalja već i mnogo šire.

– Takav je slučaj i sa crnogorskim podzemljem koje, zahvaljujući vezama sa vlašću i sigurnom utočištu u Crnoj Gori, švercuje ogromne količine narkotika i izvršava ubistva, ne samo u našoj zemlji i regionu, već i u mnogim evropskim državama, a i SAD. Zato mislim da je ovaj izvještaj najava oštrije politike prema crnogorskom režimu i uskoro očekujem još snažniji pritisak međunarodne zajednice na ovu vlast, prvenstveno da počne sa razgovorima o uslovima za izlazak na parlamentarne izbore – kazala je Ćalović Marković.


Pritisak na opoziciju i medije
Hibridni režimi, po definiciji Fridom hausa, postoje u državama sa redovnim izbornim prevarama, što ih sprečava da budu poštene i slobodne demokratije. Ove zemlje obično imaju vlade koje vrše pritisak na političku opoziciju, nezavisne sudove, imaju široko rasprostranjenu korupciju, te uznemiravanje i pritisak prema medijima, uz anemičnu vladavinu zakona i izraženije mane nego što bi bile greške demokratije u oblastima nerazvijene političke kulture. Imaju i nizak nivo učešća u politici i pitanjima od značaja za funkcionisanje upravljanja.