Porudzbenica
|
Riječ
Dana |
Novak Đoković, teniser:
– Pozdrav i podrška za bratski narod u Crnoj Gori.
|
| Vic
Dana :) |
Napala banda puževa kornjaču. Nakon nekog vremena pojavila se policija da napravi uviđaj o događaju. Pita policajac kornjaču: – Kako se napad desio?
– Ne znam, izveli su to munjevito – odgovori na to kornjača.
Sjede dva slona pored bazena. Kaže jedan drugom: - ajde, popij to, pa da idemo!
|
|
|
|
|
Kultura - datum: 2020-03-06
ZAPIS SA NJEGUŠA: OSVETA SAVA DUMOVA POPOVIĆA 4
Pusto švapsko do Lovćena bilo
Na Njegušima su se u jednom trenutku ukrstili strateški interesi, prvenstveno Austrougarske, pa su odjednom postali važniji od Cetinja
-Piše: BUDO SIMONOVIĆ
Prije petnaestak godina odnekud je sijevnula gromovita priča o velikoj usrećiteljskoj misiji svjetske firme, glasovitog imena Global Country of World Peace, koja je, bajagi, „za početak” naumila da uloži 29 miliona eura u Njeguše. Priča se isto tako munjevito i ugasila, a do danas niko zvanično nije potvrdio da li je nečeg zaista bilo od svega toga, da li je neko stvarno namjeravao da baš ovdje sagradi veliki centar mira, ili je, po svemu sudeći, sve bilo samo još jedna velika šarena laža i obmana za lakovjerne. Njeguše, očito navikle na slične ujdurme, sve to nije mnogo uzbudilo pošto su i onako odavno, i sve do skoro, uglavnom živjeli od uspomena, u istoriji, i naročito u jednom vremenu kad su Njeguši zaista bili centar Crne Gore, ali ne zato što su dali najpoznatiju crnogorsku vladarsku dinastiju, već stoga što su postali važna strategijska kota u osvajačkim projktima velikih evropskih sila,
Ova podlovćenska zaravan, koja dominira nad Bokokotorskim zalivom, vazda žedna, iako je u zoni najvećih padavina u Evropi, svoj najveći procvat je zaista doživjela u vremenima kad su se za nju otimale sile koje su po svaku cijenu nastojale da zauzmu crnogorsko primorje i tvrđavama na rubnim visovima, od Brajića preko Lovćena do Grahova, obezbijede vlast nad njim:
– U tome je najdalje otišla Austrija – pričao mi je svojevremeno Stevo Popović, sada najstariji Njeguš. – Za Austrijance su Njeguši bili mnogo važniji od Cetinja, jer su oni očigledno računali da će za stolom na kojem će međunarodne sile krojiti novu mapu Evrope, Boka sa zaleđem, dakle i sa Njegušima, sigurno njoj pripasti...
Od Kotora do Krsca na južnom rubu Njeguša, recimo, bila je izgrađena moćna motorna uspinjača sa metalnim stubovima, a ideja je bila da se uspinjača produži do vrha Lovćena na jednoj i do Cetinja na drugoj strani. Tokom austrougarske okupacije izgrađen je, međutim, samo krak od Krsca do Cetinja, ali sa drvenim nosačima.
Po priči Steva Popovića, služila je uglavnom za prevoz brašna i drugih namirnica za austrijski garnizon na Cetinju i okolne postaje, a kako je na više mjesta išla na maloj visini iznad kamenitih prevoja i bregova, mještani, navikli na hajdučiju, presretali su transporte i iz korpi skidali tovare, tako da su oni počesto stizali prepolovljeni do Cetinja.
Ta „drvena” žičara od Krsca do Cetinja uništena je poslije Prvog svjetskog rata, a desetak godina kasnije kralj Aleksandar Karađorđević je krenuo da je obnovi i postavi metalne stubove sve do Cetinja. Stubovi su naručeni i dobavljeni iz „Krupa”, iz Njemačke, ali je ubrzo potom kralj poginuo u Marselju i cio posao je propao. Stubovi su stajali lagerovani na određenim mjestima duž trase sve do 1943. godine kada su ih Italijani pokupili i odvezli preko mora...
A na Krscu, na mjestu Greben, i sada stoje ostaci tri ogromna bazena koje su svojevremeno, prije sto godina, izgradili Austrijanci, i do njih uz bokokotorske strane izveli cjevovod od velikog izvorišta Gurdić kod kotorskih vrata. To su, kažu, bili bazeni od po hiljadu kubika. Bilo je predviđeno da moćne motorne pumpe u jedan bazen pune slatku, u ostala dva morsku vodu, a trebalo je da služe za naselje vila i „palaca” koje su Austijanci krenuli da grade na Krscu, naumni da im to bude ljetnjikovac i mjesto za uživanje. Od svega toga su do danas ostale ruine bazena i temelji samo jedne od trinaest vila koliko ih je tu bilo sagrađeno.
Sjutra: OSTAO VJERAN KRALjU NIKOLI
Cjevovod za staro gvožđeCjevovodom uz kotorske strane nikada nije potekla voda od mora ka Njegušima. On je trajao sve do 1955. godine, a onda su se Njeguši latili posla, iskopali cijevi, prodali ih kao staro gvožđe i za taj novac kupili neku trabakulu kamiona od kojeg je sva korist bila pomoć koju su pružili Ćeklićima oko izgradnje omladinskog doma.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
|
Karikatura DAN-a
Pogledaj sve karikature >>>
|
)){kind=small}
