Ada Bojana je dejstvom klimatskih faktora – erozijom obale izgubila 90 odsto plaže i taj najvredniji dio traži hitnu intervenciju u saniranju stanja, izjavio je izvršni direktor NVO „Zeleni korak” Dželjal Hodžić. On je o tom problemu pisao Ministarstvu održivog razvoja i turizma i predložio da se o problemu i budućnosti Ade Bojane zajedno sa opštinom Ulcinj i JP „Morsko dobro” organizuje tribina sa građanima u Ulcinju. Erozija na Adi vidljiva je već godinama u nazad a poslednjih mjeseci poprima opasne razmjere. Apartmanski kompleks najbliži obali gotovo je zatrpan pijeskom iako su ti objekti prije tridesetak godina bili udaljeni od mora preko 100 metara. Hodžić u pismu Ministarstvu održivog razvoja i turizma navodi da je "tome je zdušno pomogao i antropogeni faktor tj. državna institucija J.P. „Morsko Dobro Budva”.

- Sjetili su se da izrade studiju izvodljivosti, sanacije, erozije obale Ade, a začudo skoro 30-tak godina „uspješno” realizovala studiju neangažovanosti i nezainteresovanosti pod sloganom: „Bolje spriječiti nego liječiti”. Ada Bojana ne trpi beton, željezo, eloksir, njoj trebaju lokalni građevinski materijal već drvo po ugledu na ostrva tropskih predjela - navodi se u pismu.

Hodžić ističe da je Ada Bojana dragulj među biserima crnogorske obale i treba da nudi intimu, uživanje, unapređenje – valorizaciju na postulatima održivog razvoja inovativnosti.

- To ne donosi velike pare na kratke staze ali donosi prepoznatljivost i promociju na duže vrijeme. Potsjećamo da se Ulcinj (turizam, Solana, poljoprivreda) najviše razvijao kada je odlučivao sam – uz pomoć republike Crne Gore o svom razvoju. Stoga je potrebno da u svim budućim aktivnostima vezano za Adu Bojanu bude uključena i lokalna zajednica – vlast, biznis sektor, civilni sektor, turistički radnici, ribari, a bilo kakav kabinetski – kancelarijski način „valorizacije” Ade Bojane osuđen je na neuspjeh - zaključuje se u pismu Hodžića.

Podsjetimo, direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić izjavio je nedavno da će to preduzeće pokušati da kroz Mrežu agencija i institucija Evrope i Mediterana koje upravljaju obalnim područjima EMCA 2020 i memorandumom koji je potpisan sa francuskom Agencijom za zaštitu obale, dođe do ekspertskih znanja, kako bi se taj problem počeo rješavati na sistematičan i dugoročan način.Prema njegovim riječima, moraćemo da budemo veoma pažljivi kada je riječ o izgradnji obalne infrastrukture i objekata na obali i da bi se ta čuvena linija odmakla od mora.

M.K.

---

Od nudističkog cenra do profiterskog turizma
- Povod pisma je priprema za objavljivanje tendera za dugoročni zakup Ade Bojane u Ulcinju kojom prilikom se predviđa prenamjena ovog prostora, od nudističko – naturističkog centra, u profiterski turizam. Današnja svjetska ekonomska misao pak kaže da privatizacija – valorizacija prostora i objekata putem zakupa ili prodaje je najlošiji vid privlačenja stranog kapitala gdje dominira profit investitora, državi ostaju mrvice, opštini smeće i kanalizacione vode a radnicima biro rada. Inače, riječi „strateški partneri i valorizacija” su najomraženije riječi u Ulcinju jer umjesto da budu spasitelji postaju rušitelji ekonomije i uništitelji prostora. To se najbolje vidi u slučajevima hotelsko – turističke privrede, Solane, Agropogona – Agroulcinja, Gro Primorje, Ultep idr. Za današnje prilike Akcionarski – profiterski kapitalizam dokazao se kao uništitelj budućnosti određenog prostora sa ekonomskog i ekološkog aspekta, konstatuje Dželjal Hodžić.