I dok surlaš, desetkuje palme u Herceg Novom, trajno uništavajući prepoznatljive vizure grada, još dva štetnika, šimširov moljac i štitastasti moljac, već godinama nemilice uništavaju dekorativne žive ograde na javnim mjestima i u privatnim vrtovima, ali i brojne agrume. Epitet grada cvijeća i zelenila u ovom trenutku je izgubljen.
Roko Štokov, inženjer agronomije iz Zadra, kojeg još zovu doktorom za palme i za kojeg je prije mjesec saopšteno da će obići Crnogorsko primorje, nije došao. U Herceg Novi ga niko nije ni zvao, a samo za godinu Komunalno- stambeno je uklonilo preko 250 zaraženenih kanarskih palmi, od 360 koliko ih raste na javnim površinama. Procjenjuje se da je polovina od 1.500 kanarskih palmi, koliko ih ukupno raste u Herceg Novom, uklonjeno, a da su sve zaražene.
Inženjer
Mileva Marić, stručna savjetnica u oblasti zaštite bilja za Bokokotorski zaliv, ukazuje i na to da je od oko 11.000 stabala agruma u opštini napala vrsta štitastog moljca, a još nije pronađen pouzdan lijek protiv njega. On, pored citrusa, napada preko 70 biljnih vrsta, između ostalih kruške, japanske jabuke, vinovu lozu, lovor.
-Stanje se pogoršalo u odnosu na prošlu godinu. Štete na biljkama čine larve i odrasle jedinke, sisanjem biljnih sokova na naličju listova i izlučivanjem obilne medne rose, čime smanjuju asimilacijsku površinu lista, onemogućuju normalan razvoj, a zbog naseljavanja gljiva čađavica onemogućava se fotosinteza zbog čega biljka počinje da se guši, kazala je Marićeva.
Kada je riječ o šimširovom moljcu, posledice su nesaglediveu parkovima i vrtovima.
Marićeva pojašnjava da je riječ o veoma invanzivnoj vrsti koja ima 2-3 generacije godišnje i može uzrokovati potpunu defolijaciju i propadanje šimšira, koji predstavljaju veoma značajno hortikulturno bilje na teritoriji Crne Gore.
-Štetni organizam se može lako prepoznati po svilenkastim zaprecima i svilenim nitima (paučini) na šimširu. Kod jakog napada njima je prekrivena cijela biljka koja je ostala bez lista. Oštećenja se često dosta kasno primjećuju, jer se mlade gusjenice zadržavaju u unutrašnjosti gustih biljaka šimšira gdje su dobro zaštićene. Kada dođu do spoljnih djelova biljke, štete su vidljive, ali tada je najčešće već prekasno, jer je došlo do potpune defolijacije, objasnila je Marićeva.
Grančice šimšira bile su ukras svatovskih kapa, odjeće, svatovskih konja i zaprege, ali i doma u kom je svadba.
-Borba protiv šimširovog moljca mora biti sveopšta s kombinovanjem mehaničkih i hemijskih mjera. Bez zajedničkog djelovanja možemo ostati bez najstarijeg i najzastupljenijeg bilja za uređenje parkova, hotelskih zelenih površina privatnih dvorišta, upozorila je Marićeva.
K.M.
.
Aplikacija,,Moje drvo‘‘ došla u pravi časZahvaljujući ugovoru između Opštine Herceg Novi, Crnogorskog telekoma i kompanije „Amplitudo”, koja je osmislila aplikaciju „Moje drvo“, Novljani mogu da putem pametnih telefona kupe cijelu sadnicu ili donacijom učestvuju u njenoj kupovini, kako bi ozelenili grad i dali dopirinos oživljavanju životne sredine. Anketa je pokazala da u svom gradu žele lovor, čempres i piniju. Prva Novljanka koja je to uradila bila je
Danijela Đurović, potpredsjednica Opštine, koja je putem aplikacije „Moje drvo“, kupila sadnicu lovora.
-Pojava surlaša i ostalih štetnika, koji su uslovili propadanje palmi i drugog zelenog fonda ne samo u Herceg Novom, već duž Crnogorskog primorja i na Mediteranu, promijenila je lice našeg grada, pa je ova aplikacija idelan način da se to promijeni i povratimo epitet grada sunca, mora i zelenila, uvjerena je Đurovićeva.
)){kind=small}
