Od oko 2.000 kvadratnih kilometara površine nikšićke opštine, šume i šumsko zemljište zauzimaju 104.689 hektara, što bi da situacija nije kakva jeste predstavljalo blago za jednu opštinu. Šumski kompleksi Nikšića svake godine se smanjuju, što zbog požara, što zbog nelegalne sječe. Konkretnih mjera zaštite nema, a još nijesu sanirane ni štete nastale u požarima tokom ljeta 2017. godine. Procijenjeno je da je za tri mjeseca te godine na području opštine opožarena površina od čak 1.581 hektara, u vrijednosti od 450.000 eura. Nikšićke šume gorele su i početkom ove godine, a najugroženiji je bio kompleks iznad Gornjeg Morakova i Zabran kralja Nikole u Župi nikšićkoj, gdje je inače odavno evidentirana nelegalna sječa, ali bez kažnjenih.
– Problemi na koje smo ukazivali kada je u pitanju stanje biodiverziteta u poslednje četiri godine su i dalje prisutni. Šumski fond uništen u požarima 2012. godine se nedovoljno obnavlja, a požari tokom čitave godine dodatno onemogućavaju obnavljanje šumskih prostora – ističe za „Dan” direktor Nevladine organizacije (NVO) „Župa u srcu”
Jovo Radulović.
Zabran kralja Nikole, predio Župe sa izuzetnim prirodnim odlikama, već 15 godina čeka na odgovor nadležnih za zaštitu, a u međuvremenu je na tom lokalitetu posječeno i dalje se siječe ogromno šumsko bogatstvo.
– NVO „Župa u srcu” i Društvo mladih ekologa Nikšića prije dvije godine su poslali dopis Upravi za šume sa konkretnim predlozima kako zaštititi i unaprijediti šumske resurse, ali, nažalost, iz ovog resora nije stigao nikakav odgovor. Kao rezultat imamo stanje bez napretka, izražene erozije tla, manjak vode za piće za dobar dio Župe i, vjerovatno, trajno uništene biljne vrste koje se nalaze na crvenoj IUCN listi – kategoričan je Radulović.
Direktor DMEN-a
Miodrag Karadžić ističe da je, prema nekim procjenama, oko 65 odsto šumskih požara izazvano namjerno ili nepažnjom. Motivi za podmetanje požara su najčešće finansijske prirode, a u zavisnosti od posledica koje krivično djelo može da prouzrokuje, „piroman” rizikuje da bude kažnjen od 6 mjeseci do 12 godina zatvora, ali je neznatan broj kažnjenih uopšte.
– Uprkos stalnom ponavljanju paljenja šuma sistem zaštite od požara nije mnogo napredovao poslednjih godina, pa neodgovornost pojedinca dovodi do nesagledivih posledica – tvrdi Karadžić.
B.B.
Štetočina „borov litijaš” desetkuje stablaMeđu neprijateljima šuma na području opštine Nikšića je i štetočina „borov litijaš”, koji se širi velikom brzinom, a ni za njega nadležni nemaju odgovor.
– To je još jedan veliki problem koji ugrožava šume u Župi i na koji smo krajem prošle godine ukazali šumskoj inspekciji. Jača akcija uništavanja ove štetočine izostaje i kasni, tako da se sledeće godine može očekivati još veća najezda – ističe Jovo Radulović.
Pojava „borovog litijaša” evidentirana je i u kompleksu Park šume Trebjesa, koji je zaštićeni predio, ali ni u tom rejonu nema akcija zaštite od te štetočine. Na lokalitetu, koji je svake godine povremeno i na meti piromana, primjetno je sušenje stabala bora.