Muzeji i galerije Budve od 2015. godine posluje u šest zgrada, unutar kojih se odvija muzejska i galerijska djelatnost sa pratećim službama, a pripadaju joj: Muzej grada Budve, Moderna galerija „Jovo Ivanović”, Spomen dom „Stefan M. Ljubiša”, kao i Spomen dom „Reževići” u Reževićima i Spomen dom „Crvena komuna” sa galerijom „Marko K. Gregović” u Petrovcu. Istoričarka umjetnosti mr Lucija Đurašković, direktorka Javne ustanove Muzeji i galerije Budve, sa svojim kolektivom trenutno radi na pripremi Plana i Programa rada za 2020. godinu, koji valja uskladiti sa predloženim budžetom, što je zahtjevan posao, s obzirom na brojne poslovne jedinice.
– Poslednjih godina smo imali veliki problem vraćanja duga kada je riječ o porezima i doprinosima u vidu reprograma i tekućih obaveza. Stupajući na funkciju direktora Muzeja i galerija Budve zatekla sam dug od preko milion i dvjesta hiljada eura. Do danas smo uspjeli da vratimo više od sedam stotina hiljada eura i ostvarimo zavidan program kada je riječ o izložbama, ali i ostalim projektima. Nije lako uskladiti Plan i Program rada za 2020. godinu sa predloženim budžetom, jer se sve više pokazuje da je ovaj brzopleti eksperiment sa spajanjem tri nekadašnje javne ustanove u jednu bio promašaj. Ako se već htjela neka reorganizacija trebalo je formirati javne ustanove Muzeji i galerije Budve i Muzeji i galerija Petrovca, sa Spomen domovima „Crvena komuna” i „Reževići”. Ovako je ovo jedna fizički raštrkana, glomazna ustanova sa velikim brojem radnika ali, na žalost, i oskudnim stručnim osobljem. Radi se često u dvije smjene, a rad se zasniva na dogovorima sa rukovodiocima i organizatorima određenih poslovnih jedinica, kaže Đurašković za „Dan”. Podsjetila je na uspješno obnavljanje Bijenala akta u Petrovcu, organizovanje međunarodnog naučnog skupa „Antička Budva – 80 godina od prvih otkrića”, organizaciju izložbe pariškog „Salona Nove realnosti” i gostovanje Crne Gore na ovom salonu u Parizu, zatim pokretanje izdavaštva i izdanja reprezentativnih monografija Jova Ivanovića i Sava Pavlovića, skori završetak konzervacije i restauracije ranohrišćanskog mozaika, uključenje u manifestaciju Dani evropske baštine, brojne izložbe uglednih umjetnika iz zemlje i inostranstva i mnogo toga još.
Lucija Đurašković je pokrenula i učestvovala u organizaciji manifestacije „Ljubišini dani”, kao i tri međunarodna simpozijuma o životu i djelu Stefana Mitrova Ljubiše, afirmišući njegov lik i djelo. Sa pratećim izdanjima Zbornika, ova manifestacija predstavlja podsticaj za afirmaciju niza različitih, najznačajnijih kulturnih vrijednosti na koje je upozoravao i sam Ljubiša u svom vremenu, te rade na tome da se spisak učesnika proširuje naučnim istraživačima, ne samo iz regiona već i šire, kroz međunarodni evropski okvir.
M.D.Popović

---

Dobrotvor Budve nema ni ulicu
Budvanska Biblioteka, najstarija kulturna institucija u Budvi, osnovana 1864. godine, nema svoj prostor.
– Narodna biblioteka Budve je danas posebna javna ustanova, ali i dalje nema svoj prostor, izmještena je i gurnuta na „zaobilaznicu” što može da ima i simbolično značenje kada je riječ o knjizi i čitanju u ovim današnjim vremenima. Najveći paradoks je to što je najveći dobrotvor Budve, pok. Tomo Luketić zavještao svoje imanje Opštini kako bi se na njemu izgradila biblioteka, a, takođe, školovala i obrazovala djeca i omladina grada. Na žalost, u Budvi danas nemamo ni ulicu koja bi nosila ime ovog velikog dobrotvora, a imanje mu je uglavnom pokradeno. Nadam se da će se ova nepravda ispraviti i grad Budva dobiti odgovarajuću zgradu za Biblioteku na mjestu koje je i zavještano u tu svrhu, kaže Đurašković.