Američki ambasador pri EU i savjetnik predsjednika
Donalda Trampa Gordon Sondlend rekao je da je Tramp uslovio vrijedan sastanak u Bijeloj kući sa novim predsjednikom Ukrajine njegovom spremnošću da pokrene istragu protiv Trampovih demokratskih protivnika, uključujući bivšeg potpredsjednika
Džoa Bajdena.
– Da li se spomiljala usluga za uslugu? Odgovor je da – rekao je on.
Sondlend, koji se smatra ključnim svjedokom u istrazi o opozivu predsjednika Donalda Trampa, izjavio je da je „po naređenju predsjednika“ sarađivao sa njegovim ličnim advokatom
Rudijem Đulijanijem po pitanju Ukrajine.
Sondlend je, tokom svjedočenja u istrazi o opozivu, pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa, rekao da su napori Đulijanija da pogura predsjednika Ukrajine
Volodimira Zelenskog da sprovede istragu o Trampovim političkim rivalima bili zamjena za organizovanje posjete Bijeloj kući.
Sondlend je rekao da on i njegove kolege nisu željeli da miješaju ličnog advokata predsjednika u diplomatske napore sa ukrajinskim vlastima, ali da im je predsjednik rekao da to učine, prenosi AP.
On je dodao da je američki državni sekretar
Majk Pompeo bio svjestan i potpuno podržavao njihove napore u Ukrajini, navodi Rojters.
Sondlend je potvrdio da je razgovarao sa Trampom dan nakon što je predsjednik navodno podsticao lidera Ukrajine da sprovede istragu o svom rivalu iz redova demokrata, Džou Bajdenu.
Istraga o opozivu Trampa usredsređena je na telefonski poziv od 25. jula, tokom kojeg je Tramp tražio od Zelenskog da sprovede dvije istrage, uključujući jednu protiv Bajdena, od kojih bi američki predsjednik imao političku korist.
Sondlend je bio jedan od trojice Trampovih saveznika, koji su preuzeli bavljenje američko-ukrajinskom politikom u maju, a ključnu ulogu je imao i Đulijani, iako zvanično ne vrši nijednu funkciju u vladi.
U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, Sondlend je jedan od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.
Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodjeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD Džou Bajdenu i njegovom sinu
Hanteru Bajdenu nisu povezane.
Potom je početkom novembra Sondlendov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trampovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.
U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondlend je naveo da je visokopozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom – koju su dvije strane razmatrale.
Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trampa i Sondlenda u tom slučaju.
Republikanci će vjerovatno pokušati da dovedu u pitanje kredibilitet Sondlanda kao svjedoka, a on će morati da bira između sopstvene pravne izloženosti i zaštite predsjednika.
Svjedočenje diplomatskog pomoćnika
Dejvida Holmsa zakazano je za četvrtak. On je prošle nedjelje iza zatvorenih vrata Kongresa svjedočio da je čuo kako Tramp preko mobilnog telefona pita Sondlenda da li je Ukrajina spremna da otvori istrage koje je zatražio od njenog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Demokrate bi njegovo svjedočenje mogli da iskoriste da popune eventualne rupe koje bi ostale poslije Sondlendovog saslušanja. Si-En-En je prenio da su republikanci bili više pogođeni njegovim prošlonedjeljnim svjedočenjem nego što su to javno pokazali.
Zbog ukidanja vojne pomoći Moskvi se ispunila željaKako su istražitelji saznali, Đulijani je bio Trampova veza sa novom ukrajinskom vladom u pregovorima o pokretanju istrage protiv Trampovih političkih rivala. Kada je obustavljena vojna pomoć Ukrajini u iznosu od 391 miliona dolara – po Trampovom nalogu, a prema navodima svjedoka – Moskvi se ispunila želja.
„Njujork tajms“ piše i da je pitanje zašto Rusi nisu objavili bilo šta o ovim razgovorima – ili same pozive, pošto se pretpostavlja da ih posjeduju. Motivi ruskih obavještajaca inače su aktuelna tema u obavještajnim krugovima.
Jedan stariji američki zvaničnik rekao je za „Njujork tajms“ da razlog tome može da bude činjenica da Đulijani i Sondland „obavljaju ruski posao“. Zadržavanjem vojne pomoći namijenjene Ukrajini profitiraće samo Rusija.
Đulijani je izvjesno bio svjestan rizika koji nose razgovori na otvorenim linijama, naročito u zemlji koja se nalazi u sajber ratu, ali i da će kao lični advokat predsjednika sigurno biti meta.