-ŽABLjAK – Direktor NVO Centar za razvoj Durmitora Darko Stijepović istakao je da se količina ogreva koja se daje iz državnih šuma ne smanjuje iako broj seoskih domaćinstava u čitavoj državi, pa i u opštini Žabljak strmoglavo pada.

-Nema drugog objašnjenja osim da se šuma daje za grijanje ne samo živim već i mrtvim dušama. Mrtvim dušama ne treba grijanje pa je nejasno zašto Uprava za šume i Ministarstvo šumarstva daju ogreve duhovima. Shvatamo šumarsku inspekciju, policiju i tužilaštvo da je teško ući u trag mrtvim dušama koje su nevidljive i opasne ali mogu bar pokušati da utvrde kuda se kreće posječena šuma jer je ona vidljiva, ironično konstatuje Stijepović.

Prema njegovim navodima, Uprava za šume dijeli seoskom stanovništvu na Žabljaku koje gravitira šumama kojima ona gazduje 4.500 metara kubnih četinara za ogrev.

-To je područje šest sela na prostoru Šaranaca, na planini Sinjajevini, i četiri sela na obodu kanjona Tare tzv. Tepačke šume. Stanovništvo dobija 7,5 m3 ogrevnog drveta po domaćinstvu. Kada podijelimo 4.500 m3 sa 7,5, saznaćemo da je 600 domaćinstava dobilo ogrev. Ali, na teritoriji planine Sinjajevine do Njegovuđe zimuje svega 18 domaćinstava dok se posiječe 3.000 metara šume za ogrev. Potrebe ovih domaćinstava se zadovoljavaju sa 135 metara kubnih šume. A ostatak? Ostatak se podijeli na nepostojeća domaćinstva, tj. domaćinstva duhove.

Kako je moguće duhovima dodijeliti šumu? Postoji mogućnost da se šuma daje fiktivnim domaćinstvima ali to je nemoguće jer bi reagovala inspekcija, policija i tužilaštvo. Kako oni ne reagiraju, onda nam ostaje da povjerujemo u duhove. E, sad, postoji i mogućnost da su inspekcija, policija i tužilaštvo korumpirani pa bi taj argument srušio teoriju o postojanju duhova, ističe Stijepović.

Objašnjava da za potrebe loženja i grijanja propisi definišu mogućnost dodjele samo ogrevnog drveta treće klase, ali da fotografije koje je dostavio dokazuju da se za grijanje „domaćinstava duhova” ipak daje tehničko drvo, a ne drvo nižeg kvaliteta.

-Domaćinstva duhovi dobijaju najkvalitetnije drvo po cijeni ogrevnog drveta i odmah ga prodaju prerađivačima, praktično još u dubećem stanju. Fiktivni stanovnik proda svoju šumu još na panju, a prerađivač bajagi otkupljuje drvo, siječe ga, izvlači i transportuje u Bijelo Polje ili na lokalnu šegaru na preradu. Cijena ogrevnog drveta je od 9 do 28 eura, prosječno 15 eura. Na izlazu iz pilane cijena je 30 eura. Na tržištu je cijena tehničkog drveta oko 80 eura pa se prostom preprodajom zaradi oko 250.000 eura. Sve se ovo zaradi poslom sa stanovnicima duhovima koji dobijaju kao ogrevno drvo najkvalitetnije tehničko drvo, tvrdi Stijepović.

M.D.S.

---

Sa Žabljaka šume, na Žabljak pelet
-Ogrev koji dijeli Uprava za šume ne obuhvata naselje Žabljak i Njegovuđu niti sela ispod Durmitora, u kojima živi 90 odsto stanovništva. Podjela ne obuhvata ni ona sela koja dobijaju ogrev od NP „Durmitor”. Na čitavoj teritoriji Uprave za šume nijesmo mogli nabrojati više od 45 domaćinstava. To je valjda taj premijerov ravnomjerni razvoj sjevera – iz Žabljaka šume u Bijelo Polje, a u Žabljak nazad pelet, namještaj i građa. Ja tebi šumu po 15 eura, ti meni građu po 80 ili stolicu 40 puta skuplje, ističe Stijepović.