KOLAŠIN – Mještani Sela, mjesta koje se nalazi nedaleko od Manastir Morača, kao i okolnih sela na tom području, uputili su javni poziv Ministarstvu poljoprivrede i rualnog razvoja da nađe adekvatno rješenje kako bi poljoprivrednici sačuvali svoju imovinu i usjeve od najezde divljih svinja.
Prema riječima mještanina Sela
Darka Rakočevića problem sa divljim svinjama već prevazilazi svaku mjeru tolerancije jer su, kako ističe, svinje zaštićenije i imaju veća prava nego ljudi.
- Pozivamo nadležne iz Ministarstva poljoprivrede i rualnog razvoja da dođu u selo, obiđu imanja, utvrde štetu i nađu rješenje kako svim domaćinima da se nadoknadi šteta, kada im je već zabranjeno da love dilje svinje. Imali smo problema sa elementarnim nepogodama, ali ovako nešto je nezapamćeno. Nemamo nikakve opcije da se zaštitimo od tih štetočinja, a ono što nam nudi resorno ministarstvo, odnosno što nam se nameće zakonom mi ne možemo sebi da priuštimo.Zakon nalaže da imovinu obezbijedimo ogradama a to niko od nas nije u mogućnosti. Ja na mom posjedu ne ograđujem njivu od domaćih životinja, pa neću ni od divljih. Pored toga, moja imovina je u sred sela, znači nije nigde pri lovištu, da jeste pa možda bih razmislio o ograđivanju ali je u sred sela, a divlje svinje su je prorale. Zamislite koliki je to problem kada se krdo divljih svinja spusti u centar sela i uništi sve usjeve i razori cijelu livadu - ogorčen je Rakočević dodajući da je divljač van kontrole i dolazi na pragove kuća.
On naglašava da je i ranije bilo divljih svinja, ali se one nijesu spuštale u selo već su bilo duboko u šumi. Sada je, po njemu, problem što je ovo divljač koje je ubačena u lovište i koja pravi ogroman problem.
- Meni sve ovo liči na scenario da je nekome merak da nas iseli iz naših kuća i naših imanja, i da sve prepustimo divljim svinjama. Mi nemamo način da zaštitimo našu imovinu jer ne smijemo da ubijemo divlje svinje ali moramo da ogradimo imanja. Smatram da je to apsurd, i tim zakonom ispada da mi moramo da dignemo ruke od naše imovine, od naših usjeva, da se pokupimo i odemo i da se tu napravi jedno veliko lovište - konstatuje Rakočević, dodajući da bi trebala lovačka društva da ograde lovišta.
U ime mještana Sela,
Vasko Rakočević kaže da su divlje svinje veliki problem za sva domaćinstva. Da su se tokom godina nakotile i ubačene nove, a da su mještanima vezane ruke i da im je jedina opcija da ograde svoja imanja i usjeve, što je, kako kaže, veoma teško izvodljivo jer ministarstvo ne daje nikakve podsticajne mjere ili pomoć za zaštitu od divljači.
- Uništene su livade, njive, voćke su skroz izjedene. Neko od nadležnih mora da dođe, konstatuje štetu koja nam je pričinjena i jedino fer rješenje je da nam se sve to nadoknadi. Nije u pitanju samo jedno domaćinstvo već čitavo selo. Šteta je ogromna. Neko mora da nam nadoknadi naš rad koji je sada praktično uništen a od toga mi živomo - kaže Rakočević i ističe da je situacija alarmantna.
J.Šćepanović
Eksplatacija šuma narušava prirodno stanište divljačiPredsjednik lovačkog durštva
Petar Medenica za "Dan" kaže da zakon jasno nalaže da bi se mogla naplatiti šteta usjevi moraju da budu ograđeni, odnosno obezbeđeni od divljači.
- Ja sam od svojih sredstava kupio 17 elektro čobanica i podijelio ih po selu. Predložio sam i ministarstvu da u budžet za ovu godinu opredijeli sredstva za kupovinu elektro čobanica, koje bi podijelili mještanima da obezbjede svoja imanja i tako svedu eventualnu štetu na minimum - kaže Medenica i naglašava da su divlje svinje problem čitavog regiona.
- Mi imamo najkraću lovnu sezonu u regionu i to je malo dana za lov i kontrolu broja divljači, tačnije divljih svinja. To je divljač koja ulazi u posjede i uzima hranu. Divljač sve više ostaje bez staništa zbog koncesija na šume. Ugroženo je stanište i kada više nema gdje divljač počinje da ulazi u sela. Koncesionari bi trebali da obevijeste svako lovačko društvo o namjeri za sječu i da traže saglasnost od lovačkog društva da li su na tom mjestu hranilišta. Tu leži najveći problem- kaže Medenica dodajući da država može da riješi taj problem.