Predsjednik skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju
Milovan Drecun istakao je da Srbija mora da učini sve da pomogne Specijalnom sudu za zločine tzv. OVK da podigne optužnice, kako bi se došlo do neke pravdeÂ.
On je za RTS rekao da svjedoci i dokazi za te zločina postoje ali je, kako kaže, pitanje zašto oni do sada nisu korišćeni i da li su svjedoci izgubljeni zbog nestručnosti, zastrašivanja ili zbog prikrivanja dokaza.
– Izgleda da je nekome bio interes da se ova priča ne zatalasa mnogo u javnosti. Mora brzo da se radi jer će uskoro tužilaštvo odlučivati da li će se podizati optužnice. Bez obzira na naše sumnje, mi moramo da uradimo sve što je do nas da pomognemo tom tužilaštvu da podigne optužnice kako bismo došli do neke pravde – rekao je Drecun.
On je povodom najnovijih dešavanja na političkoj sceni u Prištini istakao da se prema ponašanju njihovih lidera može naslutiti šta će se dešavati i ocijenio da je riječ o prekomponovanju političke scene i zauzimanju pozicija.
– Kada
Ramuš Haradinaj kaže da odlaskom u Hag brani čast OVK, veliki broj Albanaca tretira ga kao heroja, što pokazuje nespremnost velikog broja Albanaca da se suoče sa zločinima koje je OVK počinila – smatra Drecun.
Kada je riječ o skupu u Parizu koji je za jesen najavio francuski predsjednik
Emanuel Makron,
a koji bi trebalo da odmrzne dijalog Beograda i Prištine, Drecun kaže da mnogo toga zavisi od situacije u Prištini.
– Francuska je najavila veće angažovanje i dinamičnije aktivnosti. Makron je pokazao da želi da se angažuje na postizanju kompromisa, ali to zavisi i od političke scene u Prištini. Neizvesna politička situacija u Prištini komplikuje nastavak dijaloga – zaključio je Drecun.
Unmikov izvještaj koji je nedavno procurio u medije, pokazuje da je međunarodna zajednica i ranije znala i imala detaljne informacije i svjedoke, ali da nije ništa preduzela.
Osam zaštićenih svjedoka u izvještaju šefa Unmika za istrage
Emona Smita, do detalja su ispričali i opisali najmanje tri ture prevoženja Srba u Albaniju, dali koordinate masovnih grobnica i identifikovali objekat poznat kao Žuta kuća, pa čak i detalje kako su tijela posipali praškom kaporit da ne smrde tokom transporta, te su Smita i njegov tim dovodili do lokacija gdje su postojali nekadašnji logori.
– Oni su morali da sijeku drva. U tom logoru se nalazilo oko 10 baraka. Zarobljenicima su data albanska imena. Takođe, naveo je da je logor postao neka vrsta pripremne „vazdušne banje“ za one Srbe koji su izabrani da budu „organ-donori“ – navedeno je u izvještaju.
Jedan svjedok navodi da mu je u dva navrata bilo potrebno sat i po da zatrpa ostatke u masovne grobnice, dok druga tri, zadužena za transport, kažu kako ih je iznenadila naredba da zarobljenike ne smiju da tuku, posebno u području abdomena. Većinom su to bili muškarci civili između 25 i 50 godina. Jednom su vidjeli jednu Srpkinju, te prostitutke iz drugih zemalja. Albanac s KiM, koji je takođe bio zarobljen, otkrio je lokaciju zatvora opremljenog medicinskom klinikom u području zvanom Burel.
– Taj zatvor je korišćen kao komanda OVK i indikativno je da je bliski saradnik
Hašima Tačija, ljekar
Šaip Muja, imao „kancelariju“ na toj lokaciji. Prema njegovim riječima, u vrijeme kada su Srbima nasilno odstranjivani unutrašnji organi, na ovom području, boravio je i australijski hirurg
Kreg Jurišević,
koji se borio na strani OVK i hvalio kako je ranjenim Srbima prekraćivao muke metkom – navodi se u izvještaju.
M.Nj.
Teško dokazivo bez tijelaU izveštaju se nalazi i izjava šefa forenzičara Unmika
Hozea Pabla Baraibara, prema kojoj postoji više svjedoka da su otmičari u bliskim vezama s terorističkom OVK držali između 50 i 300 ljudi na lokacijama u blizini Tropoja i Kukeša. Sud za zločine terorističke OVK do sada je uputio poziv sedamdesetorici pripadnika te organizacije. Spekuliše se da se Sud bavi zločinima u Žutoj kući, ali to nije zvanično potvrđeno.
– Snaga ovog izvještaja je u svjedocima. Pitanje je da li je tužilaštvo krenulo tim putem i da li su su uspostvili kontakt s njima. Oni govore veoma uvjerljivo, opisiju detalje i daju imena – ko je bio zadužen, ljekare... To bi trebalo iskoristiti. Ne vidimo da ima otkopavanja u Albanija, a bez tijela to će teško biti dokazati – kaže Drecun.”Moramo da pomognemo tužilaštvu da podigne optužnice da bismo došli do pravde, rekao je Drecun
)){kind=small}
