U slučaju da se usvoje izmjene i dopune Zakona o tajnosti podataka, koje je Ministarstvo odbrane dalo na javnu raspravu, i da se ne izmijeni aktuelni propis o slobodnom pristupu informacijama, na transparentnost rada institucija bila bi spuštena gvozdena zavjesa i građanima bi se uskratilo jedno od osnovnih ljudskih prava – da znaju šta država radi u njihovo ime i kako troši njihov novac. Ministarstvo odbrane je stavilo na javnu raspravu identičan tekst izmjena i dopuna Predlog zakona o tajnosti podataka, kao onaj koji je Vlada nedavno povukla iz skupštinske procedure poslije kritika međunarodne zajednice i 25 crnogorskih nevladinih organizacija.

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodna pristup informacijama Radenko Lacmanović ocijenio je za „Dan” da je spremnost ministarstva na javnu raspravu ohrabrujuća ukoliko predlagač zaista želi čuti stavove domaće i međunarodne javnosti. On navodi da ako se samo radi o navodnom demokratskom, činu onda je potpuno irelevantno da li će javne rasprave biti ili ne.

– Tekst izmjena Zakona o tajnosti podataka koji smo više puta kritikovali obiluje odredbama koje daju mogućnost organima vlasti da sve što požele proglase tajnom i sakriju od očiju javnosti. Taj tekst i sadašnji Zakon o SPI, koji takođe moramo mijenjati, javnost čine udaljenom od demokratske kotrole vlasti. Ta dva zakona bi u kombinaciji predstavljala čelični kavez na svaki vid transparentnosti, a to je problem jer upravo građani plaćaju rad tih institucija, a neće znati šta one rade – upozorio je Lacmanović.

Iz MANS-a podsjećaju Ministarstvo odbrane i Vladu da je pravo na pristup informacijama prepoznato kao fundamentalno ljudsko pravo, i pozivaju ih da povuku predložene izmjene zakona kojima se to pravo neosnovano i neustavno ograničava.

– Ovakvo postupanje potvrđuje da Vlada uporno sprovodi reforme unazad i uništava zakone koje je ranije radila u saradnji s međunarodnom zajednicom. Predloženim izmjenama je predviđeno uvođenje novog osnova za proglašavanje dokumenata tajnim, odnosno da podaci mogu biti sakriveni od javnosti zbog „ostvarivanja funkcije organa”. Takvo ograničenje nije u skladu ni s Ustavom, a ni s međunarodnim konvencijama, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i Konvenciju Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima – navode u MANS-u.

Ustav Crne Gore garantuje svim građanima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja, a međunarodnim konvencijama je propisano da ograničenja pristupa informacijama moraju biti neophodna u demokratskom društvu i srazmjerna cilju zaštite i one daju precizan spisak izuzetaka u kojima pristup informacijama može biti zabranjen.

– Nema sumnje da je Vlada predložila izmjene ovog zakona kako bi sakrila korupciju – kažu u MANS-u.

Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa ocjenjuje da je apsolutno neprihvatljivo da zakon bude usvojen u verziji koja je data na javnu raspravu. Ističe da je nužno unijeti izmjene kojima će se napraviti direktnija veza između odredbi kojima se uređuje određivanje oznake tajnosti i izuzetaka propisanim Ustavom.

-Odredba se ne može završiti riječima „kao i za ostvarivanje funkcije organa“ i tačka, već se mora eksplicitno referisati na isključive oblasti koje Ustav dozvoljava kao izuzetak od prava na pristup informacijama - kaže ona.

M.S.

---

Kriju bezakonje
Prema ocjeni Veska Pejaka iz Alternative stiče se utisak da je Crna Gora velika ekonomska i vojna sila čim na sva dokumenta može da stavi oznaku „tajno”.

– DPS u suštini ne donosi više odluke po zakonu i Ustavu ove zemlje, već kako mora. Većina tih odluka je protivzakonita, pa se one moraju sakriti od očiju javnosti. Savjet građanima je da tuže ovu državu za sve gdje su im uskraćena prava! Oni toliko rade po zakonima ove zemlje da je velika vjerovatnoća da ćete na sudu ostvariti svoja prava. Tu im ni Zakon o tajnosti podataka ne može pomoći. A taj zakon neće spriječiti da se dođe do informacija. Svaki medij može sad da navede da je dobio informaciju „iz povjerljivih izvora”, jer im država ne daje informacije – navodi Pejak.