U želji da svoju strast i emociju prema moru i brodovlju, prema istoriji pomorstva i podmorskoj arheologiji prenese drugim ljudima, na svoj način nastavljajući pomorsku tradiciju svojih predaka, publicista i novinar
Siniša Luković je napisao knjigu „Ljudi i brodovi”, koju je u recenziji istoričara
Dražena Jovanovića, objavila Knjižara „So”. Ova foto-monografija na 228 strana, koju je Luković posvetio supruzi
Zorici i kćerima
Mariji i
Ani, u dva poglavlja sa po 12 antologijskih priča „suptilno povezanih i mudro odabranih”, nastavak je njegove prethodne knjige „Pomorska lica Boke kotorske”. Ove stranice su namijenjene i „tinejdžerima i studentima, kao i ljudima koji se prvi put susreću sa našom bogatom poviješću, ali i ozbiljnim naučnim radnicima koji na jednom mjestu mogu da otkriju (do sada) nedovoljno istraženi i ponekad zanemareni svijet Boke”, smatra
Ilija Mlinarević, kustos Pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzeja Crne Gore, u kome je djelo predstavljeno.
– Knjiga „Ljudi i brodovi” nije istoriografija, ona naučna, po strogo definisanim naučnim uzansama, nije to ni romansirana istoriografija, to je nešto što bi se moglo nazvati „popularna istoriografija” sa elementima novinarskih reportaža i elementima, gdje je to potrebno, čak i neke vrste dramske literature, da bi čitaoca što brže uvukli u temu, dali toj temi neki ljudski odraz, da se taj čovjek saživi sa pričom koju čita, kazao je autor, pozivajući se na stih „Brodovi su ka` i ljudi” pjesnika
Tome Bebića.
– Brodovi su u suštini živa bića, svi mi imamo datum rođenja – brod ima datum svog porinuća, mi imamo ličnu kartu – brod ima upisnik u flotnu listu. Svaki brod ima svoj život, on ga živi tokom svog vijeka eksploatacije jednako kao čovjek. Odlazi na razna mjesta, sreće se sa novim ljudima, novim destinacijama, doživljava i lijepe i teške trenutke, doživljava i pogibelji i radosne stvari i na kraju, čovjek dolazi svom koncu života, a brod takođe svojoj konačnici, smrti. Tu vrstu emocije koju osjećam prema brodovima pokušavam kroz tekstove da prenesem na što širi krug ljudi, jer smo, nažalost, mi u Boki zaboravili što su brodovi i ljudi koji su navigavali na tim brodovima, učinili za nas i naš zavičaj jer sve ovo čime se mi danas dičimo, počev od kulturnog i materijalnog bogatstva do duhovnoga nasljeđa, došlo je preko mora, brodovima ili su ga zaradili ljudi koji su se topili po svjetskim morima i okeanima, ističe Luković. U odjeljku u kome opisuje razne interesantne ljude, mogu se naći svi oni koji odgovaraju opisu iz knjige „Pomorci, trgovci, ratnici i mecene” dr
Miloša Miloševića, admirala Bokeljske mornarice, najvećeg modernog poznavaoca bokeške pomorske istorije.
– To su ljudi koji me fasciniraju, stvari koje me oduševljavaju, to su zrna bisera iz bokeljske nepresušne riznice u koju ja nesebično zahvatam prvenstveno radi svog gušta, a onda se trudim da podijelim taj gušt sa drugim ljudima pišući ove stvari. Koliko uspijevam, na vama je da prosudite, poručio je Luković i zahvalio na podršci supruzi Zorici, gradonačelniku
Vladimiru Jokiću i
Jeleni Vukasović, sekretarki za kulturu Opštine Kotor.
Ističući kvalitetan tvrdi povez, odličan dizajn, omotnicu sa koje je na korice preslikana vinjeta na kojoj se vide i ljudi i brodovi, urednik i izdavač
Nikola Malović je istakao da se radi o „tehnički savršeno urađenoj knjizi” autora koji je „specijalista” novije vojne i pomorske zalivske istorije.
– Količina energije koju emituje ova knjiga je ogromna, uradili smo dobar posao zbog toga što je svako poglavlje antologijsko. Kad vi uložite mnogo energije u neku knjigu, ta knjiga duže živi i korespondira sa ljudima koji su večeras ovdje, kazao je Nikola Malović.
M.D.Popović
)){kind=small}
