-Piše: Dragan Mraović
Parafrazirajmo italijanskog filozofa
Dijega Fuzara, pa recimo da je patetično neznanje onih koji bi da izbace
Njegoša iz škola. Fuzaro reaguje na histeriju nevladinih organizacija da se „Božanstvena komedija“ izbaci iz italijanskih škola, jer je, po njima „umnoj patnji nestasalima“ (
Branislav Petrović), njen autor
Dante Aligijeri „islamofob i antisemita“: „Ovo je novi međunarodni predlog pedagoga tehnonihilističkog globalizma. Samoubistvo Zapada se uspješno nastavlja. To je komično samoubistvo. Neznanje ovih mikroba je patetično, ali mikrobi, uprkos mikroskopskoj veličini nanose makroskopske štete, Zato vi varvari želite da uništite čak i Dantea Aligijerija, a mi vam odgovaramo učenjem i njegovim obnavljanjem, nepopustljivo braneći naše Očeve od ništavila koje vi jeste.“
Književne gromade, Dante i Njegoš, doživljavaju da ih evropejske i milogorske neznalice stavljaju u današnji kontekst, iako se oni ne mogu vrednovati iz našeg vremena, po našim kriterijumima. Sude im da ponište njihovo djelo, kako bi mijenjali hrišćanima identitet i islamizovali ih. Otuda u Italiji zahtjevi muslimanskih „migranata“ da se izbaci raspeće iz italijanskih učionica, da škole ne obilježavaju Božić, jer to „uznemirava muslimanske migrante“.
Istovremeno takvi zahtjevi sadrže hrišćanofobiju i antievropsku histeriju kojoj se pridružuju naši praziluk političari i antisrpske nevladine organizacije, jer imaju zajednički zadatak da političkim nasiljem unište evropsku školu učenja i temeljnog znanja, školu slobode i ljepote, u korist škole kao „Bolonja“, škole neznanja, površnosti, u kojoj se ne mogu stvoriti misleća bića, već samo „resursi“ globalnog tržišta. Treba uništiti Dantea i Njegoša, jer ovi „mikrobi“ patetike i primitivizma su baš ono što želi globalni sistem, a to nisu oni što uče Dantea i Njegoša jer takvi nisu podobni za novi svjetski poredak, pošto stiču kulturu koja im otvara nove puteve ka znanju, čini um aktivnijim i sposobnim za bolje izbore od današnjeg stanja, od EU ili antikulture SAD.
Na udaru je šesnaesto pjevanje „Raja“ u kome Kaćagvida objašnjava Danteu da je iskvarenost Firentinaca posledica naseljavanja došljaka u Firencu, da je samo petina stanovnika starosjedelačka i da je „miješanje ljudi...bilo uzrok gradskih nevolja i jada“. Riječ je o došljacima iz okolnih mjesta Kampi Bisencija, Čertalda, Filjine Valdarno, zbog kojih „plemena izumiru“, a „gradovi nestaju i umiru“. Pritom Dante misli na pridošlice koje su se nečasno obogatile, postale bankari i trgovci, koji svojom iskvarenošću stvaraju nevolje i jad. Ime porodice Đudi se pretvara u ime Juda, što je besmislica onih koji ne znaju etimologiju riječi, pa se izvodi da je Dante antisemita, jer on tvrdi, po ovim hrišćanofobima, da su svi judejci izdajnici kao Juda, a to pjesnik nad pjesnicima nikada nigdje nije rekao. Baš kao što Njegoš nije pisao protiv muslimana, već protiv Srba i Crnogoraca koji su se poturčili.
Takvima Dante poručuje u trećem pjevanju „Pakla“: „Kroz mene se ide u grad bolan i proklet/kroz mene se ide u vječnu muku paklenu/kroz mene se ide među izgubljeni svijet./Pravda mog uzvišenog Tvorca pokrenu;/Božija moć me stvori za kapiju ovom jadu/uz prvu ljubav i mudrost uzvišenu./Prije mene ne bi stvari u ovom gradu!/što vječne ne bjehu, pa i ja vječno trajem./Vi što ulazite - ostavite svaku nadu!“
(Autor je nekadašnji generalni konzul SRJ u Bariju)