– Nalazimo se na prelazu iz kulture zasnovane na pisanoj riječi, ka kulturi zasnovanoj na audio-vizuelnim medijima. Taj prelaz dosta dugo traje. Iako pisanu riječ sve češće zamjenjuju elektronske komunikacije, značaj knjige za razvoj civilizacije je neprocjenjiv. Knjiga kao sabrano znanje čovječanstva, kao bilo modernog čovjeka, kao njegovo dragocjeno nasljeđe i zaloga za budućnost, nema ni cijenu ni zamjenu – istakla je J
elena Vukasović, sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, otvarajući Međunarodni stručni skup pod nazivom „Stare i rijetke knjige, dokumenta i umjetnine na papiru“.
Skup objedinjuje više disciplina iz domena kulturne baštine i umjetničkog stvaralaštva, kazala je ispred OJU Muzeji Kotor organizatorka
Maja Uskoković, koja je ovim htjela da poveže i umreži struke i pojedince koji se bave pisanom baštinom i umjetninama na papiru. Svi autorski radovi kasnije će biti trajno zabilježeni i štampani u zborniku.
– Želja mi je takođe da se ukaže na važnost i značaj struke ne samo konzervatorske, već i arhivske, bibliotekarske, književne, etnološke, istorijsko-umjetničke, dokumentarističke. Glavni cilj skupa je da se na jednom mjestu okupe stručnjaci iz različitih djelatnosti, čija je svrha očuvanje, istraživanje i zaštita i prezentacija pisanog nasljeđa i stvaralaštva...Iako je za nama Evropska godina kulturne baštine, 2019. godina je značajna za Crnu Goru – obilježavamo dva velika jubileja, vezana za crnogorsko ćirilično štamparstvo. U tom smislu ovo je doprinos ovim važnim datumima – istakla je Uskoković.
Generalni vikar Kotorske biskupije don
Anton Belan održao je predavanje „Statut kotorske Bratovštine bičevalaca iz 1298. godine”. U prvoj sesiji „Stare i rijetke knjige” govorili su
Slavko Dabinović i
Danijela Nikčević, bibliotekari Pomorskog muzeja, protojerej Nemanja Krivokapić predstavio je fond Riznice Srpske pravoslavne crkve u Kotoru, a dr
Vesna Čučić, dugogodišnja direktorica Knjižnica Dubrovnika, predstavila je renesansna djela
Nikole Vita Goce.
Stanka Janković Pivljanin, JP Službeni glasnik Beograd je na studiji slučaja Stjepana Zanovića govorila o proučavanju starije književnosti u eri digitalnih tehnologija. Govorile su i
Marija Starčervić, Aleksandra Simeunović, Jelena Čečlur, Danijela Đukić, Jasmina Bajo, Nataša Gobović, ispred kotorske Gradske biblioteke i čitaonice, Muzeja grada Perasta, Biblioteke Pomorskog fakulteta.
U sesiji „Umjetnine na papiru i mjere zaštite” konzervatorka-slikarka
Jasminka Grgurević iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore predstavila je svoj rad „Zaštita minijatura kao poseban izazov službe zaštite na primjeru prikaza Sv. Nikole u matrikuli Bratovštine mornara grada Kotora”. O restauraciju papira i sveukupnoj zaštiti arhivskog gradiva, knjižne građe i umjetnina na papiru, pergamentu i koži, govorila je
Sanja Serhatlić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda- Odsjek za papir, Dubrovnik. Iz Narodnog muzeja Crne Gore, radom „Trebnik Maksima Mileševca – arheografska i konzervatorska istraživanja” predstavila se dr
Milena Martinović, a o značaju slike „Suđenje na trgu u Perastu” i njenom zaštitarskom tretmanu govorile su
Dragana Lalošević i mr
Maja Uskoković iz OJU „Muzeji” Kotor. Muzički šlagvort skupu pružila je violinistkinja
Mileva Krivokapić.
M.D.P.
Stara djela za novo doba– Sa izumom Gutemberga počelo štampanje knjiga pokretnim slovima, što je nevjerovatno ubrzalo tehnologiju, te je krajem 15. vijeka štampano oko 20 miliona, a u 16. vijeku - 200 miliona knjiga. Pismenost je postala sve prisutnija, nije samo privilegija pojedinaca. Bilo bi lijepo da stare knjige koje su pisane na latinskom, italijanskom, staroslovenskom jeziku budu prevedene na savremene jezike, pa i digitalizovane, jer su vrlo zanimljivi tekstovi – kazala je
Vesna Čučić za „Dan”.
)){kind=small}
