Trgovinska razmjena Rusije i Kine 2018. godine dosegla je 108 umjesto planiranih 100 milijardi dolara, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa kineskim kolegom Si Đinpingom u Pekingu. Kineski predsjednik je ocijenio da su bilateralni odnosi te dvije zemlje obrazac za odnose velikih sila.

– Ekonomski odnosi Rusije i Kine se razvijaju brže nego što je planirano, pa je trgovinska razmjena 2018. godine dosegla 108 milijardi dolara. Promet je prošle godine porastao za 24,5 odsto, na rekordnih 108 milijardi dolara, iako su zvaničnici postavili cilj od 100 milijardi dolara– rekao je Putin tokom sastanka sa Si Đinpingom na drugom forumu „Pojas i put”.

Kako je ocijenio, saradnja dviju država dostigla je nezapamćeno visok nivo i predstavlja obrazac za međudržavne odnose u modernom svetu.

Govoreći o kinesko-ruskom sveobuhvatnom partnerstvu i strateškoj saradnji, ruski predsednik je naglasio da se odnosi znatno razvijaju u svim oblastima.

Si Đinping se saglasio da bilateralni odnosi dviju zemalja predstavljaju obrazac za odnose velikih sila koje uživaju najviši nivo uzajamnog povjerenja, najbližu saradnju i veliki strateški značaj.

Od otvorenog kritičara i protivnika pristupanja zemalja Evropske unije inicijativi „Jedan pojas, jedan put“, Njemačka je prije mjesec dana postala zagovornik učešća u tom ambicioznom kineskom projektu infrastrukturnog povezivanja Evrope i Azije. Njemački ministar ekonomije Peter Altmajer je na forumu u Pekingu po prvi put jasno rekao da vodeće članice EU žele da potpišu memorandum o sporazumijevanju sa Kinom o ovom projektu, ali ne kao pojedinačne države, već kao jedna grupa.

Njemačka, Francuske i još neke ključne ekonomske sile unutar EU insistiraju da Kina mora prvo da poboljša pristup i fer konkurenciju za strane kompanije koje posluju na kineskom tržištu.

Iako se Italija, kao zasad jedina članica G-7 i jedna od najvećih evropskih ekonomija, bez ikakvih uslova već priključila ovom kineskom projektu, Altmajer je istakao da su Njemačka, Francuska, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo na Forumu u Pekingu pokazali da je EU u velikoj većini ujedinjena u stavu da „mi možemo da sprovedemo naše stavove samo zajednički”.

– U velikim državama EU mi smo se dogovorili da nećemo da potpisujemo nikakve bilateralne memorandume, već da napravimo neophodne dogovore između šireg evropskog ekonomskog prostora i ekonomskog prostora velike Kine – rekao je Altmajer u Pekingu.

On je dodao da je ohrabren obećanjem kineskog predsjednika Si Đinpinga da će se zalagati za slobodnu trgovinu, multilateralizam i održivost kao dijela „Jednog pojasa, jednog puta”.

– Ovo obećanje ćemo shvatiti ozbiljno i predložićemo kako da se ovi ciljevi postignu kako u Aziji, tako i u Evropi – naveo je Altmajer.

On je dodao da je Kina ujedno i partner i konkurent i da EU mora da odredi svoje interese.

– Za to nam je neophodna industrijska strategija. Za to nam je neophodna naša strategija povezivanja – kazao je Altmajer.

Ublažen stav

Njemačka je dugo bila sumnjičava prema ovom projektu, ali pod pritiskom njemačkih privrednika, kancelarka Angela Merkel je prije mjesec dana prilikom susreta sa kineskim i francuskim predsjednikom u Parizu ublažila stav.

– Mislim da je projekat „Puta svile” veoma važan. Mi Evropljani želimo da imamo aktivnu ulogu i da učestvujemo u tom projektu. To bi trebalo da dovede do određenog reciprociteta – navela je tada Merkel.

Kada pominje reciprocitet, ona misli prije svega na to što veliki evropski koncerni ne mogu tek tako da investiraju u Kini i da im je često omogućeno da otvaraju proizvodne pogone u Kini samo ako to rade u saradnji sa određenim kineskim državnim kompanijama. Ovakvom saradnjom, kako smatraju, onemogućava im se da maksimalizuju profit, pri čemu dolaze u rizik da njihova tehnologije bude iskopirana.

Zahtjev za otvorenijim kineskim tržištem u izjavi za njemačku novinsku agenciju DPA ponovio je i prvi čovek Federacije njemačke industrije Joahim Lang.

---

Spremni za pregovore o nuklearnom naoružanju
Rusija je spremna da pregovora o novom sporazumu o nuklearnom naoružanju sa SAD i Kinom, izjavio je zamjenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov.

Obraćajući se novinarima, on je rekao da Moskva pažljivo prati izvještaje iz SAD da bi ta zemlja željela da postigne sporazum o nuklearnom naoružanju s Rusijom i Kinom, prenosi AP pozivajući se na Si-En-En.

On je dodao i da bi Rusija voljela da ubijedi SAD da usvoje zajedničko saopštenje kojim bi se osudila bilo kakva upotreba nuklearnog oružja.

Rjabkovljevi komentari uslijedili su nekoliko mjeseci pošto su SAD objavile da se povlače iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je predstavljao kamen temeljac za bezbjednost poslije Hladnog rata, a potom se i Rusija odlučila za taj potez. Moskva i Vašington međusobno se optužuju za kršenje tog sporazuma



Rusija je spremna da pregovora o novom sporazumu o nuklearnom naoružanju sa SAD i Kinom