Premijerom filma „Linija života”, u režiji
Darka Bajića, 8. maja u 20 sati u Kombank dvorani u Beogradu svečano će biti otvoren dvanaesti Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldoks. Publika festivala imaće priliku da pogleda na otvaranju festivala dokumentarac o životu i radu rediteljevog oca, akademskog slikara
Miloša Bajića. Kroz njegovu ličnu i umjetničku biografiju prelama se jedno od najbitnijih razdoblja 20. vijeka – period Drugog svjetskog rata.
„Linija života” je film o velikom umjetniku i profesoru Milošu Bajiću, o surovosti rata u kojem je ljudski život vredio onoliko koliko je čovjek bio sposoban da radi u monstruoznoj mašineriji koncentracionih logora, o 11 miliona onih koji nisu dočekali šansu da nakon tog rata žive, rade, stvaraju i oforme porodice, i o tome kako je glavni junak svojom maštom i umjetnošću pobijedio smrt i postao prvi apstraktni slikar u bivšoj Jugoslaviji.
Pored autentičnih crteža nastalih u koncentracionom logoru Mauthauzen i slika nastalih tokom karijere Miloša Bajića, u filmu se vide i inserti iz filmova nastalih na „super 8” filmskoj traci koji su snimali slikar i njegov sin Darko, danas profesor filmske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu i reditelj ovog filma. Miloš Bajić je odveden u zloglasni nacistički logor Mauthauzen kao student prve godine likovne akademije. Igrom sudbine, doživio je istu tragičnu sudbinu svog oca Trifuna, kojeg je 1917. mobilisala austrougarska vojska i odvela ga na ruski front. Pošto je odbio da puca u ruske vojnike, zajedno sa zarobljenim Rusima našao se u logoru nadomak grada Mauthauzena, u istom onom logoru u koji je Miloš Bajić dospio tri decenije kasnije. Miloš se u logoru našao zajedno sa zatočenicima iz cijele Evrope. Iz neposredne blizine svjedočeći dramama zatvorenika i logorskim strahotama, počeo je da bilježi dokaze na najbolji način na koji je umio – crtežima. Scene užasa koje mu nisu dale mira pretočio je u likovnu ekspresiju. Crteže je krio u praznoj boci protivpožarnog aparata. U maju 1945. kada su saveznici oslobodili logor, Bajić se sa oko 150 crteža vratio u Beograd gdje je nastavio studije na likovnoj akademiji. Serija crteža Mauthauzen ostala je ne samo kao individualno svjedočanstvo o mukama zatvorenika i zločinima nad njima, već i kao dokaz koji je iskorišćen na suđenju odbjeglim nacistima mnogo godina kasnije. M.Nj.
Bogat filmski i prateći programOvogodišnji, dvanaesti Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldoks, koje će biti održan od 8. do 15. maja u Beogradu u više bioskopskih dvorana, predstaviće više od 100 filmova iz cijelog svijeta, u 14 različitih selekcija.
Pored domaćeg i međunarodnog takmičarskog programa publika će moći da uživa i u muzičkim, biografskim i umjetničkim dokumentarcima, izboru iz savremenog portugalskog dokumentarnog filma, kao i u retrospektivama autora
Kazua Hare i
Gorana Devića.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
