-PIŠE: Prof. dr Veselin Jovović

Sokolski gimnastički sistem pokrenuo je dr Miroslav Tirš u Češkoj 1862. godine. Ovaj sistem, ideološki utemeljen na jedinstvu svih slovenskih naroda – panslavizmu, kasnije se proširio na sve slovenske zemlje. Stoga organizacija dobija zajedničko slovensko ime „Soko“, kao simbol srčanosti, junaštva i plemenitosti. Osnovni cilj ovih društava bilo je okupljanje i unapređivanje tjelesne i moralne snage češkog i ostalih slovenskih naroda. Prožet ideologijom panslavizma pokret je proširio svoju djelatnost i uticao na buđenje nacionalne svijesti svih slovenskih, a time i južnoslovenskih naroda. Sokolski gimnastički sistem zasnivao se na sasvim novoj sistematizaciji tjelesnih vježbi, a primjenjivale su se posebno za odrasle, žene, omladinu i djecu. Vježbe su se dijelile na: vježbe bez sprava – proste vježbe, strojeve, ples i sl.; vježbe sa i na spravama; vježbe uz pomoć drugih suvježbača – skupine, piramide i sl.; borilačke vježbe – otpor žive snage, mačevanje, rvanje i dr.

Na velikim zajedničkim nastupima – svesokolskim sletovima i uličnim defileima isticana je brojnost, povezanost i složnost slovenskih naroda. Atraktivnim i estetski izvedenim vježbama simbolično se izražavala težnja za što snažnijim otporom i borbom protiv ugnjetača i porobljivača – protiv germanizacije i mađarizacije. Kroz vježbe je prikazivana svjetlija i srećnija perspektiva slovenskih naroda. Sportske manifestacije, a posebno sletovi, imali su veliki mobilizatorski i moralni uticaj na formiranje osjećaja jedinstva i saradnje svih slovenskih naroda.

Sokolski gimnastički sistem se brzo širio, pa nije mimoišao ni Crnu Goru. Pokret su prvo prihvatili studenti koji su se školovali na strani. O sistemu, njegovim uspjesima i uzvišenim ciljevima sa simpatijama je pisala dnevna i periodična štampa u Crnoj Gori. U nizu napisa i reportaža prikazuje se razvoj i uloga sokolskog pokreta, posebno kod okupiranih slovenskih naroda: u Češkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i u Boki kotorskoj.

Ipak, izražena ideologija sokolskog pokreta nije bila prisutna u tolikoj mjeri kod slobodnih slovenskih zemalja, među kojima je bila i Crna Gora. Zbog toga su tražene drugačije forme koje bi odgovarale uslovima života u slobodnoj zemlji.

Međutim, korisnost ovog pokreta drugačije se ocjenjivala u okruženju koje je bilo pod vlašću Austro-Ugarske. Zato se na Crnogorskom primorju, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, evolucijom sveslovenske ideologije sokolski pokret sve više prožima borbom za oslobođenje i samostalnost slovenskih naroda i njihovo ujedinjenje.

Imajući u vidu položaj i težnju okupiranih slovenskih naroda, ta ideologija nailazi i na sve veću podršku i kod slobodnih slovenskih zemalja: Crne Gore, Srbije, Rusije. Iz tih razloga i u ovim zemljama počinju da niču sokolske organizacije.


Nastaviće se

---